Prionske bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Prionske bolesti su skupina rijetkih neurodegenerativnih poremećaja koji uzrokuju ih određeni proteini koji se nazivaju prionski proteini (PrP). Klinički se ove bolesti manifestiraju progresivnim propadanjem funkcija pamćenje, promjenama ponašanja i poremećajem kretanja. Radi se o fatalnim bolestima.

Načini prijenosa ovih bolesti su :

  • putem kontaminirane hrane ili medicinske opreme
  • nasljeđivanjem mutacija u genu koji kodira prionski protein
  • sporadično, kada se mutacija javlja bez poznatog uzroka

Kod ljudi s prionskom bolešću, prionski proteini se mogu vezati za zdrave proteine i mijenjati njihova svojstva zbog čega dolazi do nakupljanja i stvaranja nakupina u mozgu koje oštećuju živčane stanice. Oštećenje živčanih stanica stvara specifičan izgled mozga zbog čega se ove bolesti nazivaju i spongiformnim encefalopatijama.

Koje su vrste prionskih bolesti

Prionska bolest može se pojaviti i kod ljudi i kod životinja.

Bolesti koje spadaju u ovu skupinu su:

  • Creutzfeldt-Jakobova bolest (CJD)
  • Fatalna obiteljska nesanica (FFI)
  • Gerstmann-Straussler-Scheinkerov sindrom (GSS)
  • Kuru

Creutzfeldt-Jakobova bolest (CJD) je najpoznatija bolest iz ove skupine. Može se javiti stečeno, naslijeđeno ili sporadično. Većina slučajeva su sporadični. Varijanta Creutzfeldt-Jakobove bolesti (vCJD) koja je najpoznatija pojavile se u ljudi koji su je li kontaminirano meso krave te je dobila naziv „kravlje ludilo“.

Fatalna obiteljska nesanica (FFI) zahvaća područje mozga koje se naziva talamus, a taj dio mozga upravlja ciklusima spavanja i buđenja. Jedan od glavnih simptoma ovog stanja je nesanica. Mutacija se nasljeđuje na dominantan način, što znači da oboljela osoba ima 50 posto šanse da je prenese svojoj djeci.

Gerstmann-Straussler-Scheinkerov sindrom (GSS) se također nasljeđuje i prenosi se na dominantan način. Utječe na mali mozak, dio mozga koji upravlja ravnotežom, koordinacijom i ravnotežom.

Kuru je identificiran u skupini ljudi iz Nove Gvineje. Bolest se prenosila oblikom ritualnog kanibalizma.

Čimbenici rizika za ove bolesti uključuju:

  • naslijeđe
  • dob. Sporadične prionske bolesti imaju tendenciju razvoja u starijih odraslih osoba.
  • medicinski postupci. Prionske bolesti mogu se prenijeti preko kontaminirane medicinske opreme i živčanog tkiva. Slučajevi u kojima se to dogodilo uključuju prijenos preko kontaminiranih transplantata rožnice ili transplantata dura mater.

Koji su simptomi prionske bolesti?

Prionske bolesti imaju vrlo duga razdoblja inkubacije, često reda veličine više godina. Kada se simptomi razviju, progresivno se pogoršavaju. Uobičajeni simptomi prionske bolesti uključuju:

  • poteškoće s razmišljanjem, pamćenjem i prosuđivanjem
  • promjene osobnosti poput apatije, agitacije i depresije
  • zbunjenost ili dezorijentacija
  • nevoljni grčevi mišića (mioklonus)
  • gubitak koordinacije (ataksija)
  • problemi sa spavanjem (nesanica)
  • otežan ili nejasan govor
  • oslabljen vid ili sljepoća

Kako se liječi prionska bolest?

Trenutno ne postoji lijek za prionsku bolest te je liječenje usmjereno na pružanje potporne njege. Kako bolest napreduje, bolesnici trebaju pomoć u brizi o sebi i obavljanju svakodnevnih aktivnosti. U uznapredovalim stadijima bolesti može biti potrebna i sonda za hranjenje.

Kako se dijagnosticiraju prionske bolesti?

Budući da prionske bolesti mogu imati slične simptome kao i drugi neurodegenerativni poremećaji, može ih biti teško dijagnosticirati. Jedini definitivni način da se potvrdi dijagnoza prionske bolesti je biopsija mozga. U dijagnosticiranju prionske bolesti koriste se metode MR snimke mozga koji može vizualizirati promjene u strukturi mozga koje su povezane s prionskom bolešću, ispitivanje cerebrospinalne tekućine (CSF) i elektroencefalograija (EEG). U 2015. razvijen je test za specifično otkrivanje markera ljudske prionske bolesti u cerebrospinalnom likvoru. EEG bilježi električnu aktivnost u mozgu a abnormalni obrasci mogu se pojaviti kod prionske bolesti, posebno kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti, gdje se mogu vidjeti kratka razdoblja povećane aktivnosti.

Može li se prionska bolest spriječiti?

Poduzeto je nekoliko mjera za sprječavanje prijenosa stečenih prionskih bolesti. Zbog ovih proaktivnih koraka, dobivanje prionske bolesti iz hrane ili medicinskog okruženja sada je iznimno rijetko. Neki od poduzetih preventivnih koraka su postavljanje strogih propisa o uvozu goveda iz zemalja u kojima se pojavljuje kravlje ludilo, sprječavanje davanja krvi ili drugih tkiva osobama s poviješću ili rizikom izloženosti prionskoj bolesti, korištenje robusnih mjera sterilizacije na medicinskim instrumentima koji su došli u kontakt sa živčanim tkivom osobe sa sumnjom na prionsku bolest, uništavanje jednokratnih medicinskih instrumenata. Trenutno ne postoji način da se spriječe nasljedni ili sporadični oblici prionske bolesti.

Prionske bolesti su rijetka skupina neurodegenerativnih poremećaja uzrokovanih abnormalnim proteinima koji stvaraju nakupine koje oštećuju živčane stanice, što dovodi do progresivnog pada funkcije mozga. Neke se prionske bolesti prenose genetski, dok se druge mogu dobiti putem kontaminirane hrane ili medicinske opreme. Ostale prionske bolesti razvijaju se bez poznatog uzroka. Trenutno ne postoji lijek za prionske bolesti. Umjesto toga, liječenje je usmjereno na pružanje potporne njege i ublažavanje simptoma. Brojna istraživanja nastoje otkriti više o prionskim bolestima i razviti potencijalne tretmane

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Jesu li ciste na mozgu razlog za hitan neurološki pregled zbog problema s vidom?

Mozak Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Mozak

Što znači nalaz sitnih kroničnih promjena i mogućih kalcifikata na MR-u mozga?

Emocije

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?

Neurologija

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]