Što su to neurodegenerativne bolesti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurodegenerativni poremećaji su stanja u kojima dolazi do oštećenja živčanih stanica koje nazivamo neuroni. Oštećenje neurona uzrokuje probleme s načinom na koji se ljudi kreću, misle, osjećaju ili ponašaju. Predstavljaju raznoliku skupina stanja koja uključuju Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest, Huntingtonovu bolest, supranuklearnu paralizu, ataksije, normotenzivni hidrocefalus i mnoge druga bolesti.

Brojna istraživanja provode se kako bi se otkrio uzrok neurodegenerativnih poremećaja i unaprijedio tretman ovih stanja. Neurodegenerativni poremećaji povezani su sa oštećenjem neurona u mozgu. Ovo oštećenje može biti uzrok neurodegenerativnih poremećaja ili posljedica drugih procesa koji oštećuju moždane stanice. Učestalost ovih bolesti povećava se sa životnom dobi i predviđa se da će se broj oboljelih od demencije (koji se već broji u desecima milijuna) udvostručiti u slijedećih 20 godina. Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije navodi da “ukoliko se ne poduzmu hitne mjere na globalnoj razini, očekuje se da će teret neurodegenerativnih postati ozbiljna i nekontrolirana prijetnja javnom zdravlju” te se neurodegenerativne bolesti a poglavito demencije smatraju javnozdravstvenim prioritetom. Prema Alzheimer’s World Alzheimer Report 2020 Alzheimer’s Association International (ADI), predviđa se da će približno 152 milijuna ljudi živjeti s demencijom do 2050. Alzheimorova bolest je danas u Sjedinjenim Američkim državama šesti vodeći uzrok smrti.

Koji su simptomi neurodegenerativnih poremećaja?

Neuroni su specijalizirane stanice koje omogućuju komunikaciju mozga s ostatkom tijela. Oni su sastavni dio živčanog sustava koji uključuje mozak i leđnu moždinu. Neuroni se obično ne reproduciraju niti zamjenjuju sami, pa kada se oštete ili umru, tijelo ih ne može zamijeniti. Zbog njihovog oštećenja ili smrti, dolazi do gubitka moždane aktivnosti što dovodi do problema s kretanjem ili mentalnim funkcioniranjem. Simptomi neurodegenerativnih poremećaja razlikuju se ovisno o tome koje su regije mozga zahvaćene. Neki neurodegenerativni poremećaji uglavnom uzrokuju probleme s kretanjem (ataksije), dok drugi uglavnom uzrokuju probleme s mentalnim funkcioniranjem (demencije).

Neki od najčešćih neurodegenerativnih poremećaja su:

Alzheimerova bolest – oblik demencije u kojem je mentalno funkcioniranje, osobito pamćenje, oštećeno.

Parkinsonova bolest – stanje koje je posljedica degeneracije određenih neurona, što dovodi do smanjene kontrole pokreta tijela.

Bolest motoričkih neurona – skupina bolesti u kojima neuroni koji kontroliraju mišiće degeneriraju i umiru, što dovodi do gubitka kontrole mišića i konačno paralize.

Huntingtonova bolest – nasljedni neurodegenerativni poremećaj koji uzrokuje probleme s kretanjem i mentalnim funkcioniranjem.

Većina neurodegenerativnih poremećaja razvija se kasnije u životu i progresivni su, što znači da s vremenom dovode do sve veće invalidnosti.

Što uzrokuje neurodegenerativne poremećaje?

Neki neurodegenerativni poremećaji uzrokovani su naslijeđenim genetskim promjenama. Ovi se poremećaji javljaju u obiteljima: neispravan gen prenosi se s roditelja na djecu. Primjeri genetskih neurodegenerativnih poremećaja uključuju Huntingtonovu bolest i rijetke slučajeve bolesti motoričkih neurona i neke ataksije.

Većina neurodegenerativnih poremećaja posljedica je kombinacije genetskih i okolišnih čimbenika. Zbog toga je teško predvidjeti tko će razviti bolest. Specifične genetske promjene koje povećavaju mogućnost bolesti identificirane su za neka stanja, ali u većini slučajeva genetski utjecaji na neurodegenerativne poremećaje nisu dobro shvaćeni. Čimbenici okoliša također doprinose neurodegenerativnim poremećajima. Na primjer, postoje dokazi koji povezuju Parkinsonovu bolest s dugotrajnom izloženošću pesticidima, toksinima i kemikalijama. Najveći poznati čimbenik rizika za mnoge neurodegenerativne poremećaje je dob. U svijetu milijuni ljudi boluju od ovih bolesti. Ove će brojke vjerojatno rasti kako populacija stari, što neurodegenerativne poremećaje čini javno zdravstvenim problemom.

Kako se liječe neurodegenerativni poremećaji?

Trenutno ne postoje lijekovi koji bi spriječili ili izliječili neurodegenerativne poremećaje. Lijekovi za kontrolu simptoma koje nazivamo simptomatsko liječenje mogu biti vrlo učinkoviti. Pristup bolesniku mora biti multidisciplinaran i obuhvatiti fizikalnu terapiju, logopedski tretman, radnu terapiju i kognitivnu stimulaciju. Potreba bolesnika su raznolike zbog čega pristup treba biti individualan kako bi se održale dnevne aktivnosti i kvaliteta života bolesnika i njihovih obitelji. Nefarmakološke terapije predstavljaju komplementarni tretman farmakološkim metodama za očuvanje funkcionalne neovisnosti, poboljšanje kognicije i kvalitete života bolesnika i njihovih skrbnika te mogu dati vrlo pozitivne rezultate.

Prevencija neurodegenerativnih poremećaja obuhvaća usvajanje zdravih životnih navika. Usvajanjem zdravih životnih stilova preveniraju se i druge bolesti povezane sa starenjem kao i cerebrovaskularna bolest.

Kako bi očuvali zdravlje potrebno je:

1. Održavati zdravu težinu

Postizanje željene tjelesne težine veliki je prvi korak u poboljšanju. Indeks tjelesne mase (BMI) trebao bi biti između 18,5 i 24,9.

2. Redovito vježbati

Program vježbanja trebao bi uključiti aerobne vježbe (koje stimuliraju kardiovaskularni sustav) i anaerobne vježbe (za jačanje mišića). Preporuke su da se vježba 30 minuta vježbanja tri puta tjedno.

3. Zdravo se hraniti

Prehrana uvelike utječe na razine antioksidansa koje štite tijelo od slobodnih radikala koji se stvaraju u procesu oksidativnog stresa. Svježe voće i povrće sadrži visoke razine prirodnih antioksidansa.

Neurodegenerativne bolesti predstavljaju skupinu različitih bolesti za koje danas ne postoji izlječenje. Većina današnjih lijekova liječi samo simptome, što bolesnicima donekle olakšava, ali ne sprječava napredovanje bolesti. Terapije koje modificiraju bolest, koje mogu stvoriti trajan učinak na putanju kliničkog i kognitivnog pada, predmet su brojnih istraživanja. Rezultati dosadašnjih istraživanja otkrila su mnoge sličnosti između neurodegenerativnih bolesti, uključujući atipične nakupine proteina i induciranu smrt stanica. Ove sličnosti sugeriraju da bi terapeutski napredak u području jedne neurodegenerativne bolesti mogao poboljšati terapiju i za druge. Znanstvenici otkrivaju iz dana u dan sve više o tome kako središnji živčani sustav funkcionira na molekularnoj i genetskoj razini. Umjetna inteligencija koristi se za istraživanje neurodegenerativnih bolesti i preliminarni rezultati obećavaju u ranoj dijagnozi i razvoju novih terapija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Je li nalaz spuštenih tonzila i sjene u moždanom deblu razlog za brigu?

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

raspoloženje

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Mozak

Što znači dizritmičan i iritativan EEG nalaz s promjenama desno?

Mozak

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]