Koža, kolagen i silicij

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Silicij se ubraja u minerale u tragovima i naše tijelo ga ne može proizvesti već ga unosimo hranom ili u dodacima prehrani.

U hrani ga možemo pronaći najviše u cjelovitim žitaricama (zob, ječam i smeđa riža), mahunarkama (zelene mahune, grašak, grah, soja), krastavcu, papriki, zelenoj salati, rotkvici, repi, celeru, rajčici, bademu, grožđu, jabuci, naranči. Možemo ga naći u nekoliko oblika dodataka prehrani, a vrlo je dobar u obliku kolin-stabilne ortosilicijeve kiseline (ch-OSA).

Silicij se naziva i anti-age mineral jer potiče stvaranje kolagena. Utječe na gipkost mišića, održava kosti čvrstima i zube zdravima i smanjuje rizik razvoja osteoporoze i artritisa. Poboljšava elastičnost krvnih žila, tako štiti od kardiovaskularnih bolesti te čuva zdravlje dišnog sustava.

Time što potiče proizvodnju kolagena zadužen za zdravlje i jačinu noktiju i kose i elastičnost i mladolikost kože. Gubitak kolagena počinje u dobi od 21. godine života, a smatra se da se količina kolagena i elastina smanjuje za 1-1,5% svake godine. U menopauzi je to ubrzanije jer smanjena razina estrogena uzrokuje, u prvih pet godina nakon menopauze, smanjenje kolagena za 6% godišnje. Osim menopauze, vanjski čimbenik kao što je sunce, jedan je od glavnih gubitaka kolagena u koži, a od unutarnjih čimbenika je pušenje, stres i nepravilna i neuravnotežena prehrana. Radi gubitka kolagena koža može izgubiti i do 80% svoje debljine pa je ona tanka suha i naborana. No to se može očitovati i na krhkosti kose, lomljivosti noktiju kao na smanjenju mineralne gustoće kostiju i njihovoj lomljivosti.

Stvaranje kolagena događa se u fibroblastima u nekoliko složenih kaskadnih reakcija za što su potrebni određeni enzimi. Tri su enzima s bitom ulogom u ovom procesu sinteze, a to su: ornitin aminotransferaza za proizvodnju prolina iz ornitina, prolin hidroksilaza za pretvorbu prolina u hidroksiprolin u peptidima kolagena i lizil oksidaza za umrežavanje molekula prokolagena što rezultira zrelim vlaknima kolagena. Za posrednu ili neposrednu stimulaciju ovih enzima i njihov rad potreban je silicij i time se vidi da je jako bitan za stvaranje kolagena. Kako bi on bio visoko bioraspoloživ bitan je i njegov kemijski oblik, pa se zna da je u usporedbi s fitolitičkim i koloidnim silicijem bolja apsorpcija kolin-stabilne ortosilicijeve kiseline (ch-OSA). Ispitivanja ukazuju da je bioraspoloživost ch-OSA 226% viša u odnosu na placebo i 165% viša nego u drugih silikata jer kolin iz ch-OSA djeluje kao prijenosnik ortosilicijeve kiseline i doprinosi boljem unosu silicija u stanice.

Osim što je vrlo bitan za rad enzima u stvaranju kolagena, kolin iz ch-OSA štiti kolagen od razaranja i djelovanja homocisteina. U procesu propadanja kolagena bitna je aminokiselina homocistein. Ona se prirodno stvara u ljuskom tijelu, a povišena razina koja je uzrokovana sunčanjem, starenjem i hormonima može razgraditi kolagen i time imati posljedice za ljudsko zdravlje. Kolin iz kolin-OSA molekule smanjuje razinu homocisteina donacijom metilne grupe homocisteinu uz pomoć enzima betain homocistein metiltransferaze. Ovaj enzima neutralizira homocistein i pretvara ga u metionin.

Dodatak prehrani koji sadrže silicij preporučuju se kod kože koja gubi elastičnost, sjaj s izraženim borama, kod opuštene kože i svakako u pušača. Osobe koje imaju stanjenu i oštećenu kosu koja je tanka i lomljiva preparati sa silicijem povećavaju stvaranje keratina te vlas postaje glatka i sjajna. U tankih i slabih noktiju koji se listaju i pucaju preparati sa silicijem povećavaju stvaranje keratina i time se smanjuje krhkost noktiju.

Svime navedenim može se zaključiti zašto se silicij naziva anti age mineralom i koliko je važna njegova uloga u očuvanju i sintezi novog kolagena.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Stanje nakon opekline – molim stručan savjet

Duhanski dim

Nikotin i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNikotin je sastojak duhanskog dima i jedan je od najačih biljnih otrova koji djeluje na mozak, ali i na druge organe poput kože. Duhanski dim sadrži više od 1500 sastojaka koji utječu na tijelo, pa tako i na kožu. Nikotin je odgovoran za nastanak ovisnosti o pušenju, koja se smatra teškom ovisnošću – čak težom […]

posjekotina

Ožiljci kroz život – savjeti magistre farmacije za ljepšu kožu

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Pretjerana njega kože

Može li se pretjerati u njezi kože?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNjega kože neizostavan je dio brige o sebi. Može biti vrlo jednostavna i obuhvaćati samo umivanje vodom, ali i uključivati složene postupke s čak dvadesetak koraka. Mnogobrojne su upute o tome kako njegovati kožu, pa smo često bombardirani raznim savjetima – osobito putem društvenih mreža koje obiluju takvim sadržajem. Sam pristup njezi kože mijenjao se […]

Kolagen

Kolagen za suhu kožu – trebam li raditi pauzu?

Suportivna njega kože s psorijazom

Suportivna njega kože s psorijazom

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePsorijaza je kronična kožna bolest koja može započeti u bilo kojoj životnoj dobi. U njezinoj podlozi postoji genetska predispozicija, tj. naslijeđe, zbog čega se može javiti kod više članova uže ili šire obitelji. Psorijaza se može pojaviti samo na određenim dijelovima tijela, poput laktova, koljena ili vlasišta, ali i zahvatiti veće površine kože. Način i […]

Iz iste kategorije

Dermatologija Depositphotos_701545836_L

Zašto se kortikosteroidne kreme ne smiju dugo i neograničeno primjenjivati na koži lica?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoža lica vrlo je osjetljiva i često sklona različitim dermatološkim problemima. Promjene na koži lica upalnog su podrijetla i mogu se pojaviti već u ranom djetinjstvu, ali i kasnije tijekom života. U dječjoj dobi to je najčešće atopijski dermatitis, u pubertetu akne, dok se u odrasloj dobi i tijekom života mogu javljati seboroični dermatitis, rozacea, […]

Dermatologija

Kako se potvrđuje dijagnoza PSP-a ako se na MR-u spominje “hummingbird znak”?

Dermatologija Depositphotos_85160984_L

Što su urođeni madeži?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMadeži mogu nastajati tijekom života, ali se mogu opaziti već nakon rođenja i tada se nazivaju urođeni ili kongenitalni madeži. Prema nekim statistikama javljaju se u 0,2% do 2% novorođenčadi, odnosno kod jedne od stotinu beba. Mogu biti različitih veličina: mali – do 1,5 cm srednje veliki – od 1,5 do 20 cm veliki – […]

Dermatologija Depositphotos_172076624_L

Infekcije kože u sportaša

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvaki oblik sportske aktivnosti, bilo profesionalne ili rekreativne, postavlja određene zahtjeve pred kožu. Budući da je koža zaštitni omotač tijela, njezina je očuvanost ključna za cjelokupno zdravlje. Kako su sportske aktivnosti različite, tako i zahtjevi koje postavljaju za tijelo i kožu variraju. Koža je pri tome posebno izložena riziku zbog ozljeda, znojenja, uske sintetičke odjeće, […]

Dermatologija Depositphotos_443658506_L

Razlika između natisaka i virusnih bradavica na stopalima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dermatologija

Kožni simptomi peludne alergije

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako je peludna alergija vezana uz dišni sustav, često se uz nju javljaju i kožni simptomi. Ubraja se u sezonske alergije jer se u svom intenzitetu javlja vezano uz mjesece u godini i u sezoni. Pelud je žućkasti prah koji se prenosi vjetrom, insektima i pticama od biljke do biljke. Peludna alergija najčešće je uzrokovana […]

Dermatologija

Što učiniti s crvenim prištićem koji ne prolazi već mjesec dana?

Dermatologija

Kožne promjene u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePromjene na koži tijekom trudnoće vrlo su česte i zapaža ih gotovo svaka trudnica. Neke promjene su toliko učestale da se ne ubrajaju u bolesti i smatraju se normalnim fiziološkim promjenama u trudnoći, jer dolazi do hormonskih promjena koje se očituju na koži, kosi i noktima. Određene kožne bolesti nastaju isključivo u trudnoći (impetigo herpetiformis, […]