Hladnije vrijeme i niže temperature mogu snažno utjecati na kožu i uzrokovati različite promjene. Koža je kod pojedinih osoba različito osjetljiva na hladnoću; burnije mogu reagirati djeca, ali i osobe starije životne dobi. Pojedine manifestacije javljaju se na otkrivenim dijelovima kože, poput lica i ruku, no ponekad se promjene potaknute hladnoćom mogu pojaviti i na koži cijelog tijela.
Hladnoća tijekom zimskih mjeseci može biti posljedica niskih temperatura i hladnog okruženja, ali i djelovanja vjetra. Zbog toga koža na licu i rukama postaje crvena, suha i sklona pucanju, a pri dugotrajnom izlaganju mogu nastati i ozebline. Osobe s poremećenom cirkulacijom u rukama ili nogama još su sklonije razvoju ozeblina, pa je izbjegavanje hladnoće te nošenje tople obuće i rukavica od iznimne važnosti.
Osobe koje imaju atopijski dermatitis dobro znaju da je ovaj kožni problem često povezan s godišnjim dobima. Kod nekih se tijekom zime povlači, no u većine se slučajeva upravo tada pogoršava. Tipične su manifestacije suhoća kože cijelog tijela te crvenilo i ljuskanje na licu, vratu i pregibima. Važno je smanjiti izlaganje kože hladnim vremenskim uvjetima, ali i izbjegavati pretjerano boravljenje u pregrijanim prostorima, jer takvi uvjeti dodatno pogoršavaju atopijski dermatitis.
Kako bi se koža zaštitila, nužna je svakodnevna i pravilna njega emolijensima i preparatima koji djeluju okluzivno i sprječavaju suhoću i upalu kože. U zacjeljivanju kože osobito je djelotvoran dekspantenol, koji potiče obnavljanje kože i sprečava gubitak vode kod suhe i vrlo suhe kože. Jača zaštitnu funkciju kože te ublažava upalne procese, čime smanjuje crvenilo i svrbež.
Iritirana i hladnoćom oštećena koža najčešće se javlja na licu: obrazi postaju suhi i crveni, može se javiti oticanje, a usne često pucaju. Dorzalne strane šaka postaju suhe i perutave, uz sklonost zanokticama i pukotinama na zglobovima. Ponekad se dermatitis javlja i na dlanovima, dok su dorzumi šaka očuvani, što može upućivati na kontaktni dermatitis i prisutnost iritansa koji posebno smeta koži dlanova.
Utopljavanje kože te pranje toplijom vodom pomažu u vraćanju normalne temperature kože, dok zaštitne kreme jednostavnijeg sastava djeluju okluzivno i sprječavaju dehidraciju. Hladnoća može potaknuti i nastanak urtikarije, koja može biti ograničena na otkrivene dijelove tijela ili zahvatiti kožu cijelog tijela kao generalizirani oblik. U takvim slučajevima potrebno je biti naročito oprezan pri izlaganju hladnoći; ne preporučuje se plivanje u hladnom moru ili jezeru, kao ni konzumiranje izrazito hladnih napitaka.
Kako bi se smanjio ili spriječio nastanak upale kože uzrokovane niskim temperaturama, preporučuje se redovita i pravilna njega, pranje blagim sapunima te svakodnevno nanošenje losiona za tijelo. Poseban naglasak treba staviti na njegu lica i ruku jer su najizloženiji vremenskim utjecajima. Odgovarajuća krema za lice pruža zaštitu od dehidracije i upale.
Važno je pronaći ravnotežu između odgovarajuće njege kože i boravka na otvorenom tijekom zimskih mjeseci. Iako zima donosi mnoge dobrobiti za zdravlje, potrebno je pripremiti se i prilagoditi kako bi boravak na hladnoći bio što ugodniji.
10.12.2025
