Provodni sustav srca je važan segment srca koji omogućuje normalnu srčanu funkciju. Provodni sustav srca stvara i šalje električne impulse u srčani mišić. Time uzrokuje pravilan srčani ritam, a stimulacijom srčanih šupljina omogućava njihove kontrakcije (stezanje i opuštanje) kojima se osigurava cirkulacija krvi u organizmu i funkcija srca kao pumpe. Zdravo srce u prosjeku ima frekvenciju između 60 i 80 u minuti, što je otprilike 100 000 otkucaja dnevno.
Građa provodnog sustava je drugačija od ostalih dijelova srca. Sastoji se od sljedećih dijelova: sinus atrijskog čvora, triju internodalnih puteva, atrioventrikularnog čvora, Hissovog snopa, lijeve i desne grane Hisovog snopa, Purkinjeovih vlakana u obliku mreže.
Generator srčanih impulsa je sinus atrijski čvor i zato se za njega koristi i naziv prirodnog elektrostimulatora srca („pacemaker“). Sinus atrijski čvor se nalazi u gornjem dijelu desne pretklijetke srca. U njemu se stvara električni impuls. Brzina stvaranja električnog impulsa u sinus atrijskom čvoru ovisi o autonomnom (vegetativnom) živčanom sustavu. Simpatički dio autonomnog živčanog sustava će ubrzati stvaranje električnih impulsa, a parasimpatički dio autonomnog živčanog sustava će usporiti stvaranje električnih impulsa. Kod fizičkih i emocionalnih napora dominira simpatikus, potreba organizma za kisikom se povećava i time se povećava i broj srčanih otkucaja.
Električni impuls od sinus atrijskog čvora putuje internodalnim putevima kroz obje pretklijetke do atrioventriularnog čvora. U atroventrikularnom čvoru se uspori širenje električnog impulsa, te dolazi do kontrakcije pretklijetki i ubacivanja krvi u srčane klijetke. Od atrioventrikularnog čvora električni impuls putuje kroz Hissov snop, njegove dvije grane, lijevu i desnu. Lijeva i desna grana Hissovog snopa su odvojene od radne muskulature fibroznim tkivom koje stvara električnu izolaciju. Lijeva grana Hissovog snopa se dijeli na dvije grane usmjerene prema lijevoj klijetki. Desna grana Hissovog snopa je usmjerena prema desnoj srčanoj klijetki.
Električni impuls putem lijeve i desne grane dolazi do mreže Purkinjeovih vlakana koje prožimaju obje klijetke. Purkinjeova vlakna su široko rasprostanjena kroz endokard klijetki i prolaze kroz septum i stijenku klijetki. Povezana su s radnom muskulaturom klijetki i dolaskom impulsa se potiče kontrakcija obiju srčanih klijetki. Kontrakcijom klijetki se istiskuje krv iz srca u plućnu i sistemsku cirkulaciju. Nakon kontrakcije nastupa relaksacija i punjenje srčanih šupljina krvlju.
Provodni sustav srca se opskrbljuje krvlju iz koronarne cirkulacije kao i ostala srčana muskulatura. U slučaju koronarne bolesti dolazi do oštećenja provodnog sustava srca što uzrokuje različite poremećaje srčanog ritma, nastaje oštećenje srčane kontraktilnosti, dolazi do srčanog zatajenja i u najtežim slučajevima nastupa smrt. Različite srčane bolesti i proces starenja mogu dovesti do oštećenja provodnog srčanog sustava i posljedično poremećaja srčanog ritma. Prilikom oštećenja provodnog srčanog sustava dolazi do poremećaja srčanog ritma u vidu aritmija i različitih srčanih blokova. Ti se poremećaji liječe medikamentozno antiaritmicima, ugradnjom elektrostimulatora srca („pacemaker“). Snimanje električnih impulsa se vrši elektrokardiogramom (EKG). EKG nam daje puno informacija o funkciji provodnog sustava srca, svim njegovim nepravilnostima. U slučajevima potrebe vrši se dulji zapis EKG-a putem holtera (24-72h) ili monitoringom srčanog rada uz postelju bolesnika.
8.3.2022
