Sindrom sagorijevanja kod zdravstvenih djelatnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Možemo reći kako je medicina poziv upravo zbog toga što uključuje posvećivanje života vrsti posla koji ima društveni značaj, a daje i osobni smisao. Nije samo poziv koji je važan liječniku/zdravstvenom djelatniku, već svima koji su u njega uključeni, a to su na prvom mjestu pacijenti. Taj osjećaj poziva može biti narušen u situacijama koje dovode do razvoja sindroma sagorijevanja. Najčešći simptomi po kojima se može prepoznati razvoj sagorijevanja su snižen osjećaj postignuća, osjećaj emocionalne iscrpljenosti i depersonalizacija. Rizičniji za razvoj sagorijevanja su mlađi liječnici vjerojatno stoga jer teže prepoznaju mogućnost njegovog razvoja i teže se štite od izloženosti tom pretjeranom iscrpljivanju. Kako bismo na vrijeme prepoznali da li se nešto zbiva možemo se zapitati da li se osjećamo emocionalno prazno, otuđeno od pacijenata, obitelji i kolega; osjećamo li se neuspješno na poslu ili smo izgubili osjećaj ispunjenosti?

Često zbog posvećenosti i uronjenost u svoju profesiju/poziv, dolazi do toga da zdravstveni djelatnici ne vode dovoljnu skrb o sebi, zanemaruju se, a nažalost smjernice o tome kako voditi brigu o sebi nije dio stručne edukacije. Zdravstveni djelatnici se po čitave dane nose s tuđim problemima, ali je malo vjerojatno da će podijeliti vlastite osobne probleme. Teško priznaju i kada su pod stresom.

Također se ističe kako su liječnici često skloni sagorijevanju i zbog svog profila ličnosti. Vrlo često se radi o osobama koje vodi kompeticija i želja da budu izvrsni u svom poslu te da uspiju u svemu što započnu. Posljedično ih to dovodi do umora, iscrpljenosti, anksioznosti, razdražljivosti, depresije, nesanice, problema s koncentracijom, ponekad povećane konzumacije alkohola i psihoaktivnih tvari. Jedna od karakteristika je gubitak interesa za profesionalni i privatni život. Dodatni problem sindroma sagorijevanja kod zdravstvenih djelatnika su ozbiljne posljedice na zdravlje i život pacijenata. Ponekad se ovaj sindrom sagorijevanja može očitovati na različite indirektne načine koji zapravo mogu naizgled prikriti problem u podlozi, a uključuje različita neetička ponašanja (npr. narušavanje pacijentove privatnosti; razotkrivanje osobnih informacija; propisivanje terapije za sebe, obitelj i prijatelje, itd.)

Prema američkim podacima  stopa sagorijevanja je oko 44% viša kod liječnika nego u ostalim profesijama. Naravno, kada su pogođeni djelatnici i njihovi poslodavci osjećaju posljedice. Profesionalne posljedice sagorijevanja uglavnom se odnose na smanjenu produktivnost, pad zadovoljstva pacijenata i porast pogrešaka. Prema istraživanjima područja koja su najčešće vezana uz sagorijevanje, a u interesu su kvalitetnijeg održavanja za poslodavca  su: bolji ishodi liječenja, bolja skrb, niži troškovi liječenja i bolja ravnoteža profesionalnog i privatnog života zdravstvenih djelatnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?