Mišićni sindromi povezani sa statinima – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rizični faktori.

Mišićni simptomi ovise o karakteristikama pojedinih statina i dozi lijeka.

Čini se da je rizik od miopatije najmanji kod fluvastatina i pravastatina. Ovi statini se ne metabiliziraju preko citokrom P450 – 3A4  i stoga je manja vjerojatnost da će biti uključeni u interakcije s drugim lijekovima. U slučaju fluvastatina, manji rizik može biti povezan s manjom sistemskom izloženošću lijeka u krvi budući da se postepeno oslobađa.

Rizik od ozljede mišića može biti izraženiji kada se uzimaju statini koji se metaboliziraju putem CYP3A4, kao što je npr. simvastatin.

Za sve statine, rizik od ozljede mišića veći je pri većim dozama.

Sigurnost pravastatina je potvrđena analizom i praćenjem kod velikog broja bolesnika. Incidencija povećanja serumske kreatin kinaze (CK) nije se razlikovala od populacije koja nije uzimala statin, a nije bilo slučajeva potvrđenog kliničkog miozitisa ili rabdomiolize.

Sigurnost rosuvastatina dokazana je u ispitivanju na viš od 15 tisuća pojedinaca, u kojem su stope mišićne toksičnosti s rosuvastatinom od 20 mg/dan bile slične kao kod pojedinaca koji ne uzimaju statin. Međutim, bilo je izvješća o rabdomiolizi, osobito u bolesnika sklonih miopatiji, posebno kod najviših doza od 40 mg/dan.

Bolesti štitne žlijezde, bubrega i jetre — Povećana osjetljivost na miopatiju povezanu sa statinima javlja se u bolesnika s hipotireozom, zatajenjem bubrega i opstruktivnom bolešću jetre. Vrlo niske razine vitamina D povezane su s višim stopama mijalgije i miopatije. Nadoknada niske razine vitamina D može biti učinkovit pristup poboljšanju tolerancije na statine.

Ostali čimbenici bolesnika povezani s povećanim rizikom od štetnih mišićnih događaja povezanih sa statinima uključuju stariju dob (više od 80 godina), iscrpljenost, ženski spol, bolest jetre i teška bubrežnu bolest.

Istodobna terapija drugim lijekovima — Povećanje osjetljivosti na miopatiju znatno je veće u bolesnika koji primaju istodobnu terapiju brojnim lijekovima, osobito onima koji utječu na CYP3A4, koji je bitan za metabolizam popriličnog broja drugih lijekova.

Nadalje, istodobna uporaba lijeka koji se smatraju čimbenikom rizika za miopatiju (tj. glukokortikoidi, ciklosporin) može dodatno povećati rizik za pojavu mišćnih sindroma.

Postoji razlika kod metabloizma statina, pa je stoga svaki statin podložan različitim vrstama interakcija s drugim lijekovima. Prilikom odabira statina je važno pogledati i interakcije s drugim lijekovima koje pojedini bolesnik koristi.  

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s protruzijama i ekstruzijom diska uz kompresiju živca?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Zašto se oteklina koljena ne smanjuje dva mjeseca nakon operacije i kako dalje postupiti?