Prijevremeni porod je porod prije 37-og tjedna trudnoće. S obzirom na prognozu i postupanje, prijevremeni se porod dalje raščlanjuje na rani (porod između 22/24 i 34-og tjedna trudnoće) i kasni prijevremeni porod (porod između 34-og i 37-og tjedna trudnoće).
Uz današnje medicinsko znanje, iskustvo i uređaje, prognoza prijevremeno rođene djece je znatno bolja nego ranijih desetljeća. No, prijevremeno rođena djeca imaju određene zdravstvene rizike, od kojih se neki mogu ispoljiti, odnosno javiti i kasnije u životu. Zato je važno prepoznati simptome prijevremenog poroda i pravovremeno i odgovarajuće postupiti, a još je važnije na početku trudnoće ustanoviti eventualne rizične čimbenike za prijevremeni porod u trudnice, o tome razgovarati s trudnicom i ukazati na koje od njih može i sama utjecati.
Rizični čimbenici za prijevremeni porod
Iako je nemoguće točno predvidjeti koja će trudnoća završiti prijevremenim porodom, poznati su neki rizični čimbenici uz koje se može očekivati prijevremeni završetak trudnoće. Neki od njih su:
- prethodni prijevremeni porod/i,
- povijest prijevremenih poroda u obitelji (majka, njezina majka),
- višeplodna trudnoća,
- trudnica mlađa od 17 i starija od 35 godina,
- trudnica smanjene ili povišene tjelesne mase prije trudnoće, ili pak nedovoljni prirast tjelesne mase tijekom trudnoće,
- ovisnosti, kao što su pušenje, pijenje alkoholnih pića, uživanje droga, pogotovo i tijekom trudnoće,
- postojanje anomalija u fetusa (kao što su srčani defekti ili spina bifida),
- kronične bolesti trudnice prije trudnoće,
- nekontrolirana trudnoća i loše socioekonomske prilike i drugo.
Na neke od rizičnih čimbenika za prijevremeni porod trudnica može utjecati, na neke ne.
Ono što trudnica može napraviti u smislu minimaliziranja mogućnosti prijevremenog poroda ponajprije se tiče njenih životnih navika i prije planirane trudnoće. Svakako se preporuča poraditi na ovisnostima, odnosno riješiti ih se i prije planiranja trudnoće, zatim, paziti na prehranu i prije, ali i tijekom trudnoće (paziti da obroci zadovoljavaju kalorijske i nutritivne potrebe i svakako treba imati na umu kako trudnica ne treba „jesti za dvoje“), tijekom trudnoće u dogovoru s ginekolog obavljati preglede i pretrage i drugo.
Simptomi prijevremenog poroda su nespecifični, no uvijek kažemo kako je pametnije i odgovornije obratiti se ginekologu kod bilo kakve situacije koja trudnicu zabrinjava, makar se kasnije ispostavilo kako je bezazlena, nego previdjeti ugrozu.
Neki simptomi mogu značiti i početak prijevremenog poroda, a mogu biti i bezazleni.
Stoga, u slučajevima pojačanog i vodenastijeg ili sukrvavog vaginalnog iscjetka, kod grčeva koji se opisuju „poput menstrualnih“, kod boli u donjem dijelu leđa i slično potrebno je neodgodivo se javiti ginekologu. Iza pregleda situacija će biti jasnija – ako postoji sumnja u početak prijevremenog poroda trudnica će biti upućena u bolnicu, a ako se ustanovi kako nije riječ o početku prijevremenog poroda, uputit će se kući, uz odgovarajuće upute.
Upućivanje trudnice sa sumnjom u početak prijevremenog poroda u bolnicu ne znači kako će do prijevremenog poroda doista i doći; možda će odluka biti u smislu medikamentoznog liječenja, možda će trudnica do daljnjega boraviti u bolnici pod nadzorom, a možda će iza inicijalnih pretraga i pregleda kroz koji dan biti upućena na kućnu njegu.
A ako doista dođe do prijevremenog poroda?
Kako je rečeno, prijevremeno rođena djeca imaju određene zdravstvene rizike, koji se mogu ispoljiti i kasnije u životu.
Općenito vrijedi da što je fetus zreliji, odnosno što je trudnoća bliže terminskoj, rizici za dijete su manji.
Započeti prijevremeni porod može se određenim postupcima zadržati i odgoditi, upravo kako bi se postigla što veća zrelost fetusa, o čemu će biti riječi u sljedećem nastavku.
Za kraj ćemo istaknuti važnost dobre edukacije trudnice i buduće trudnice, kako bi trudnoća prošla sa što manje komplikacija, od kojih je prijevremeni porod jedna od njih.
Quidquid agis, prudenter aga set rescipe finem (Sve što radiš, radi pažljivo i misli na kraj).
20.9.2021