Sumnja na migrenu

Poštovani,

imam 39g., 57kg i imam ponekad glavobolje slične migreni. Svi nalazi su mi u redu, čekam da dođem na red za MR glave. Moje pitanje je da mi date savjet te preporučite neku prehranu da bolje fukcioniram, da dobijem energije, da nahranim svoje tijelo zdravim namirnicama.
Inače jedem svu hranu, nisam sigurna da li hrana ima neke veze s osjećajima jer nekad sam i bezvoljna pa neki nemir u tijelu, strah.

Toliko od mene,
Lp

17.12.2019

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovani,

U svakodnevnoj prehrani trebale bi biti zastupljene namirnice iz svih skupina hrane u omjerima koji su propisani osnovnim nutricionističkim preporukama. Prema piramidi pravilne prehrane temelj trebaju činiti žitarice, potom slijedi bogat unos voća i povrća, te umjeren unos mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda. Procesiranu hranu i slastice treba konzumirati što rjeđe i dati prednost lokalnim, sezonskim namirnicama. Mediteranska prehrana smatra se zlatnim standardom, te je stoga uputno u svakodnevni jelovnik uključiti tipične namirnice mediteranskog podneblja poput maslinova ulja, ribe, sjemenki, mahunarki, crnog vina.

Prosječna potreba za energijom kreće se oko 1900 kcal za žene, odnosno 2600 kcal za muškarce, s time da realna potreba za svaku osobu ovisi o spolu, trenutnoj masi i tjelesnoj aktivnosti. Prema preporukama krovnih institucija, zdravim odraslim osobama ugljikohidrati trebaju osigurati 45 – 65 %,  masti 20 – 35 %, a bjelančevine 10 – 35 % ukupne dnevne energije.

Uz ovu opću smjernicu valja na umu imati još neke:

Većinu unesenih ugljikohidrata trebaju činiti složeni ugljikohidrati, dok unos jednostavnih šećera treba ograničiti na manje od 10 %. Preporuke za unos prehrambenih vlakana su 38 g za muškarce dobi do 50 godina, a 25 g za žene dobi do 50 godina. Muškarci stariji od 50 godina bi zbog smanjenog unosa energije u ovoj životnoj dobi trebali unositi 30 g, a žene 21 g.

Kod masti je potrebno ograničiti unos zasićenih masnih kiselina na manje od 10 %. Višestruko nezasićene masne kiseline trebaju osigurati 6 do 10 % energetskog unosa od čega bi esencijalne omega-6 masne kiseline trebale činiti 5-8 %, a omega 3 masne kiseline 1-2 % unosa. Svakako treba pripaziti i kolesterol te ograničiti njegov unos na manje od 300 miligrama dnevno.

Za bjelančevine vrijedi jednostavna preporuka: 50 % unosa bjelančevina trebalo bi biti životinjskog , a 50 % biljnog porijekla. Također, ukupna potreba za proteinima iznosi 0,8 g po kilogramu tjelesne mase, a kod aktivnijih osoba i sportaša može se popeti i do 1 – 1,5 g po kg tjelesne mase.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam ZB (4)

Svakodnevna izloženost mikroplastici mogla bi poticati srčane bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovo istraživanje tima sa Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo je da rutinska izloženost mikroplastici može ubrzati razvoj ateroskleroze, suženja arterija povezanog sa srčanim i moždanim udarima. Mikroplastika su sitne čestice koje se oslobađaju iz ambalaže, tkanina i uobičajenih plastičnih proizvoda. Negativan učinak mikroplastike na zdravlje zabilježen je samo kod muških miševa. No rezultat ne iznenađuje previše, […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?