Navodne i stvarne dobrobiti soka od celera

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Celer sadrži 1,8 g vlakana na 100 g celera, a navodna preporučena količina ovog soka je otprilike pola litre na dan.

Svakodnevno svjedočimo pojavljivanju novih „bombastičnih“ vijesti vezanih uz prehranu, a u današnje doba društvenih mreža takve se vijesti šire nekontroliranom brzinom. Veliki je broj popularnih trendova u prehrani već pomalo zaboravljeno, ali se zato novi svakodnevno populariziraju. U posljednje vrijeme jedan od značajnijih svakako je ispijanje soka od celera.

Autor ovoga trenda tvrdi da je do saznanja o ljekovitosti ovog napitka došao, ne pomoću stručne literature, znanstvenih istraživanja ili mišljenja stručnjaka, već na jedan sasvim nekonvencionalan način, od strane duhova. Ova bi činjenica bila pomalo duhovita, da broj osoba koji slijepo slijede ovaj trend značajno raste iz dana u dan. U nastavku saznajte navodne i provjerene dobrobiti ispijanja soka od celera.

Koje su navodne dobrobiti ispijanja soka od celera?

„Sok od celera je jedan od onih tonika koji vam čisti jetru – tako vas liječi i tako gubite na tjelesnoj masi, i postajete sveukupno zdravi!” – samo je jedna od izjava koju autor ovoga trenda navodi u svojoj knjizi. On ističe kako je sok od celera neotkriveni lijek našeg doba, a ovo su samo neke od navodnih dobrobiti žarko zelenog napitka:

·        sadrži natrijevu kristaliziranu sol i tako oštećuje patogene,

·        čisti jetru od metala, toksina, pesticida, herbicida,

·        liječi autoimune bolesti,

·        bori se protiv streptokoka,

·        detoksicira tijelo,

·        čisti krv,

·        liječi nadbubrežne žlijezde,

·        dovodi do gubitka tjelesne mase.

Treba naglasiti kako niti jedan od ovih navoda nije znanstveno potkrijepljen, odnosno zasnovan na znanstvenim istraživanjima, a bez obzira na to brojne se slavne osobe, „influenceri“ te pobornici ovog trenda kunu u ovaj zeleni napitak.

Koje su stvarne dobrobiti soka od celera?

Celer sadrži 1,8 g vlakana na 100 g celera, a navodna preporučena količina ovog soka je otprilike pola litre na dan. Očigledno je kako se na ovaj se način unosi značajna količina vlakana čime se može približiti zadovoljavanju dnevnih potreba za vlaknima. Poznato je kako netopiva vlakna prolaze kroz probavni sustav gotovo nepromijenjena i zato imaju sposobnost apsorpcije vode čime pripomažu redovito pražnjenje crijeva. Posljedično, vlakna imaju pozitivan utjecaj na probavu. Za usporedbu 100 g jabuke s korom ima 3,2 g vlakana, 100 g kupina ima 7,3 g, a malina čak 9,3 g vlakana na 100 g. Odnosno, za manju količinu ovoga voća, može se unijeti jednaka količina vlakana kao u pola litre soka od celera. Celer ima izrazito malu kalorijsku vrijednost i to 17 kcal na 100 g. Ispijanjem pola litre soka, u organizam se unesi manje od 100 kcal, a zbog velikog volumena, zasigurno pridonosi održavanju sitosti te samim time može pomoći održavanju ili smanjenju tjelesne mase.

Na životinjskim modelima je u više studija  pokazano kako celer ima antihipertenzivni učinak i to zbog prisutnosti kemijskog spoja 3-n-butil ftalida koji je uz sedanolid u prvenstveno odgovoran za aromu i okus celera. U kliničkim studijama pacijenti koji su konzumirali sok od celera također su pokazali bolje nalaze u vidu smanjenja krvnog tlaka te su tako potvrđeni rezultati prethodnih studija.

Hoće li vam sok od celera naškoditi?

Rizik je najmanji za zdrave pojedince, a problem nastaje kad se vjerovanje u čudesne ljekovite pripravke „prodaje“ pacijentima s određenim dijagnosticiranim bolestima i na taj ih se način čini izrazito ranjivima.

Kao što je prethodno navedeno, ovaj sok može imati i neke pozitivne učinke. Ako ste ga probali, znate kako mu okus i nije najprivlačniji. Ne postoji razlog zašto celer ne biste smjeli pomiješati s drugim voćem i povrćem i tako mu poboljšati ne samo okus, već i sveukupan nutritivni sastav.   

Zaključno, kada se na tržištu pojavi određeni „čarobni“ proizvod, ljekovita namirnica ili superiorna dijeta treba se zapitati jesu li njihove zdravstvene tvrdnje „predobre da bi bile istinite“, tko je autor tih tvrdnji i jesu li izvori pronađenih informacija vjerodostojni, odnosno školovani stručnjaci. Uravnotežena i raznolika prehrana uvijek će imati veće dobrobiti na sveukupno zdravlje pojedinca od jedne izolirane namirnice.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?