Dileme u liječenju kardiovaskularnih bolesti inhibitorima raas za vrijeme trajanja pandemije covid19

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Ukidanje inhibitora RAAS nije preporučljivo jer bi moglo doći do povećane smrtnosti u kritičnih bolesnika sa COVID19.

Otkako je 11. ožujka 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju bolesti uzrokovane korona virusom (COVID19) postalo nam je jasno da će se mnoge stvari morati drugačije posložiti. Ta je odluka momentalno uzrokovala mnoge promjene, pogotovo na globalnom ekonomskom i zdravstvenom polju. Sama bolest dominantno napada dišni sustav, a kao što se vidjelo do sada najpogođenije skupine su bolesnici starije životne dobi, te bolesnici sa različitim komorbiditetima koji dodatno pospješuju napredovanje bolesti. Svima je bilo jasno da na bilo koji mogući način moraju shvatiti funkcioniranje samog virusa i način na koji spriječiti njegovo širenje.

To je sve stavilo u fokus sam korona virus (SARS-CoV-2)  i proučavanje mehanizma njegovog djelovanja otkako je službeno izbila njegova epidemija u Wuhanu, Kina krajem 2020. godine. Znanstvenici su se odmah uhvatili njegovog istraživanja (dosad je izdato više od 30.000 znanstvenih radova) između ostalog su identificirali receptor kojim virus prodire u stanicu u kojoj zatim započinje svoju replikaciju i destrukciju same inficirane stanice. Taj receptor je protein ACE2, koji je kao i ACE1 enzim dio RAAS sustava koji sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka i elektolitskoj homeostazi (1). ACE2 je otkriven unatrag dvadeset godina i od tada se intenzivno istražuje njegova uloga unutar RAAS sustava, a danas znamo da je on odgovoran za pretvaranje( angiotenzina II u angiotenzin (1-7) ili za pretvaranje angiotenzina I u angiotenzin (1-9) (2). Kako znamo, angiotenzin II je vazkonstriktor i svojim djelovanjem dovodi do povećanja krvnog tlaka, a angiotenzin (1-7) je klasičan vazodilatator koji dovodi do sniženja krvnog tlaka (3). Ljudski ACE2 je karbomonopeptidaza koja je vezana za endotel arterija, arteriola i venula različitih organa poput srca, pluća i bubrega (4).

Ispitivanja su pokazala da ljudski ACE2 suprimira hipertrofiju miokarda, njegovu fibrozu i upalu, te snižava krvni tlak (5). Inhibitori ACE i antagonisti AT1 receptora (ARB-ovi), za koje je dokazano da su korisni u liječenju infarkta miokarda i srčanog zatajenja, povećavaju ekspresiju ACE2 gena i normaliziraju ekspresiju AT1 receptora na miokardu nakon infarkta miokarda (6). Gubitak ACE2 pojačava neželjeni remodeling i osjetljivost na tlačno i volumno opterećenje (7). Također, gubitak ACE2 dovodi do kardimiopatija i bolesti bubrega, a također i do oštećenja pluća, srca i bubrega (8).

Pod znakom pandemije korona virusa, zamijećeno je da je kod bolesnika inficiranim tim virusom došlo do porasta broja oštećenja miokarda (9). Plućna infekcija humanim SARS-CoV-2 u miševa je povezana sa infekcijom miokarda povezane sa ACE2 što dovodi do oštećenja miokarda (10). Obzirom na to od iznimnog je značaja liječenje srčanog zatajenja kardioprotektivnim lijekovima.

Kako smo ranije naveli ACE inhibitori i antagonisti AT1 receptora povećavaju ekspresiju ACE2 gena, ali i to da je ACE2 receptor za SARS-CoV-2 putem kojeg dolazi do prodora u stanicu, njegove replikacije i razaranja, došlo je do polemike trebaju li se inhibitori RAAS ukinuti u bolesnika sa COVID-19 (11). Moramo imati na umu da su prve analize pokazale da su bolesnici pogođeni korona virusom starije populacije koju prate različita komorbiditetna stanja poput šećerne bolesti, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti koje neliječene imaju loš ishod (12). I naravno takvi bolesnici se redovito liječeni inhibitorima RAAS, ACE inhibitorima, sartanima i antagonistima mineralokortikosteroidnih receptora (MRA). Unatoč tome što inhibicija RAAS dovodi do pojačane ekspresije ACE2 i moguće prijemljivosti na SARS-CoV-2 nema podataka kojim se dokazuje veza između aktivnosti ACE2 i smrtnosti uzrokovane korona virusom. Nadalje, ekspresija ACE2 ne mora nužno korelirati sa stupnjem infekcije. Bolesnici koji se inače liječe ACE inhibitorima ili ARB-ovima mogu biti više osjetljivi na virus i imati veću smrtnost zbog svije starije životne dobi, češće su povišenog krvnog tlaka sa šećernom bolešću i mogu imati određen stupanj bubrežnog oštećenja. Stoga je jasno da su potrebna mnoga istraživanja kojima bi se razjasnila uloga RAAS u odnosu sa infekcijom korona virusom. U međuvremenu savjetuje se da se držimo onoga što znamo. Postoje mnogi i čvrsti dokazi učinaka inhibitora RAAS koji smanjuju smrtnost u kardiovaskularnim bolestima. ACE infibitori, sartani i antagonisti mineralokortikosteroidnih receptora su osnovni lijekovi u liječenju prognostički lošeg srčanog zatajenja (13). Prekid terapije srčanog zatajenja vodi dodatnom propadanju srčane funkcije i pogoršanju srčanog zatajenja unutar dana i tjedana sa mogućim posljedičnim porastom u moralitetu (14). Slično tome, ti su lijekovi standardna terapija u hipertenziji (15) i nakon infarkta miokarda (16).

Naposljetku, obzirom na trenutno dostupne podatke, koju su prezentirale strukovne organizacije u Europi i SAD-u, posebno izjava Europske agencije za lijekove od 30.ožujka ove godine, svakako se sugerira nastavak terapije inhibitorima RAAS ili ju započeti ako je već došlo do srčanog oštećenja, hipertenzije ili infarkta miokarda. Ukidanje inhibitora RAAS nije preporučljivo jer bi moglo doći do povećane smrtnosti u kritičnih bolesnika sa COVID19.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Jetra

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Oči

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Srce

Je li moj EKG nalaz uredan?

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva