Neke od metoda očuvanja mentalnog zdravlja osoblja razvili su određeni centri, kao što su intervencijski tim koji se bavi dizajniranjem materijala za online primjenu, implementaciju psiholoških kriznih telefona i grupne aktivnosti za smanjenje stresa.
Istraživanja koja se odnose na negativne posljedice pandemije po mentalno zdravlje kod zdravstvenih radnika govore o utjecaju velikom broju radnih sati, riziku od infekcije, nedostatku zaštitne opreme, usamljenosti, tjelesnoj iscrpljenosti i odvojenosti od obitelji. Neke od metoda očuvanja mentalnog zdravlja osoblja razvili su određeni centri, kao što su intervencijski tim koji se bavi dizajniranjem materijala za online primjenu, implementaciju psiholoških kriznih telefona i grupne aktivnosti za smanjenje stresa. Kasnije su uključene nadopune poput osiguravanja prostora za odmor, briga za osnove potrebe poput hrane, edukacija o liječenju COVID-19 pozitivnih pacijenata, informacije o zaštitnim mjerama, slobodne aktivnosti te povremeni obilasci stručnjaka koji pružaju psihološku pomoć.
Literatura govori o specifičnim populacijama čije mentalno zdravlje može biti osjetljivije na posljedice COVID-19 pandemije. Ove vulnerabilne skupine uključuju starije odrasle osobe, beskućnike, osobe s mentalnim poremećajima, trudnice. Posebna se pozornost obratila na pacijente koji su već ranije bolovali od psihičkih poremećaja zbog većeg rizika za ponovnu pojavu epizode bolesti u okviru tog poremećaja kao posljedicu stresa zbog pandemije. Stoga je važno da su psihijatri dobro upoznati s procedurama ranog prepoznavanja i zbrinjavanja, kao i bliske suradnje s liječnicima ostalih specijalnosti i specijalistima javnog zdravstva kako bi se umanjio rizik kod takvih pacijenata.
Posebnu temu predstavlja visoka stopa ranije prisutnih depresivnih simptoma kod starijih osoba i smanjena dostupnost službi mentalnog zdravlja upravo za ovu populaciju; strah od prisilnog liječenja ili zatvora kod beskućnika što može predstavljati prepreku u brizi za mentalno zdravlje; potreba za socijalnom podrškom kod radnika iz drugih zemalja.
Literatura govori šest važnih uloga psihijatara tijekom COVID-19 pandemije.
1) Edukacija javnosti o najčešćim psihološkim učincima pandemije,
2) Motiviranje javnosti za usvajanje strategija o prevenciji bolesti i promociji zdravlja,
3) Uklapanje psihijatrijskih službi u dostupnu zdravstvenu skrb;
4) Podučavanje strategijama rješavanja problema u nošenju s aktualnim krizama;
5) Osnaživanje pacijenata zaraženih virusom COVID-19 i njihovim njegovateljima;
6) Osiguranje skrbi o mentalnom zdravlju zdravstvenim djelatnicima.
19.8.2020
