Dijagnostika kardiovaskularnih bolesti u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U razvijenim zemljama sve je više trudnica starije životne dobi, ali i sve više trudnica ima pridružene kardiovaskularne rizične čimbenike kao što su šećerna bolest, povišen arterijski tlak, debljina, pušenje.

Danas se uspješno operativno liječe mnoge prirođene srčane greške, te se i sve više žena s korigiranim srčanim greškama, ali i onima koje nisu operirane, odlučuje za trudnoću.

U trudnoći dolazi do mnogih fizioloških hemodinamskih, hemostatskih i metaboličkih promjena koje dodatno opterećuju kardiovaskularni sustav koji se tim promjenama treba prilagoditi. Te promjene uključuju povećanje cirkulirajućeg volumena krvi i smanjenje perifernog vaskularnog otpora, povećava se koncentracija faktora zgrušavanja krvi, raste razina šećera i kolesterola u krvi.  Upravo radi ovih promjena koje dodatno opterećuju kardiovaskularni sustav, potrebno je već prije trudnoće ustanoviti da li žena boluje od kakve prirođene ili stečene srčane bolesti, te procijeniti rizik za majku i dijete u planiranoj trudnoći. Svaka trudnoća kod koje poznajemo kardiovaskularnu bolest treba biti multidisciplinarno praćena, a kod nekih nasljednih bolesti potrebno je i genetsko ispitivanje i savjetovanje kako bi buduća majka bila upoznata o eventualnom riziku nasljeđivanja kardiovaskularne bolesti.

Tijekom trudnoće kardiolozi koji zajedno u timu s ginekologom prate trudnice koje već boluju ili su u trudnoći oboljele od neke kardiovaskularne bolesti koriste sljedeće dijagnostičke postupke:

 

  • Uzimanjem anamnestičkih podataka i kliničkim pregledom trudnice može se ustanoviti niz stečenih i prirođenih kardiovaskularnih bolesti
  • Elektrokardiografija (EKG) i 24-satni holter EKG mogu razotkriti poremećaje ritma i provođenja impulsa srca, promjene koje ukazuju na moguću kardiomiopatiju, ishemiju srčanog mišića.
  • Ehokardiografija (ultrazvuk srca) je slikovna metoda koja nam pokazuje moguće strukturne promjene na srcu (prirođene ili stečene), srčanu funkciju, bolesti velikih krvnih žila koje ulaze i one koje izlaze iz srca. Ehokardiografija može biti transtorakalna (sonda se prislanja na stijenku grudnog koša) ili transezofagusna (sondu uvodimo u jednjak) i nju koristimo kad želimo preciznije vidjeti pojedine strukture srca, npr. u procijeni kompleksnih prirođenih srčanih grešaka.

 EKG, 24-satni holter EKG, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija su dijagnostičke metode koje su potpuno bezopasne za trudnicu i fetus, te se mogu neograničeno puta ponavljati u trudnoći, odnosno koliko je to potrebno.

  • Ergometrija (test opterećenja) u trudnoći se ne preporučuje zbog rizika od pobačaja, ali se preporučuje prije trudnoće kod žena koje znaju da imaju srčanu grešku, a koristan je u procjeni rizika.
  • Radiološke pretrage kao što su radiografija i kompjuterizirana tomografija treba u trudnoći izbjegavati zbog zračenja koje oštećuje fetus, te može dovesti do malformacija, zastoja u rastu ili pobačaja.  U slučaju ako su ove pretrage neophodne za postavljanje dijagnoze bolesti, treba procijeniti rizik i korist od izvođenja/neizvođenja ovakvih testova. Tada se savjetuje koristiti najniže doze zračenja u što kraćem vremenu, te ukoliko je moguće provesti takvo ispitivanje nakon prvog trimestra trudnoće.
  • Magnetna rezonanca se koristi u dijagnostici nekih kompleksnih srčanih grešaka, bolestima velikih krvnih žila. Nema dovoljno podataka o njezinom djelovanju na organogenezu, ali se smatra da se nakon prvog trimestra trudnoće može koristiti  ukoliko se ehokardiografski ne uspje postaviti sigurna dijagnoza.
  • Kateterizacija srca je invazivna metoda u kombinaciji sa zračenjem, te se treba izbjegavati u trudnoći. Pravila su slična kao i za navedene radiološke pretrage.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kardiovaskularne bolesti

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Trudnoća

Koliko su vodene kozice opasne za trudnice i plod?

Kardiovaskularne bolesti

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Pacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Kardiovaskularne bolesti

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Trudnoća

Može li trudnica napraviti pregled bez zdravstvenog osiguranja?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]