Dijagnostika kardiovaskularnih bolesti u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U razvijenim zemljama sve je više trudnica starije životne dobi, ali i sve više trudnica ima pridružene kardiovaskularne rizične čimbenike kao što su šećerna bolest, povišen arterijski tlak, debljina, pušenje.

Danas se uspješno operativno liječe mnoge prirođene srčane greške, te se i sve više žena s korigiranim srčanim greškama, ali i onima koje nisu operirane, odlučuje za trudnoću.

U trudnoći dolazi do mnogih fizioloških hemodinamskih, hemostatskih i metaboličkih promjena koje dodatno opterećuju kardiovaskularni sustav koji se tim promjenama treba prilagoditi. Te promjene uključuju povećanje cirkulirajućeg volumena krvi i smanjenje perifernog vaskularnog otpora, povećava se koncentracija faktora zgrušavanja krvi, raste razina šećera i kolesterola u krvi.  Upravo radi ovih promjena koje dodatno opterećuju kardiovaskularni sustav, potrebno je već prije trudnoće ustanoviti da li žena boluje od kakve prirođene ili stečene srčane bolesti, te procijeniti rizik za majku i dijete u planiranoj trudnoći. Svaka trudnoća kod koje poznajemo kardiovaskularnu bolest treba biti multidisciplinarno praćena, a kod nekih nasljednih bolesti potrebno je i genetsko ispitivanje i savjetovanje kako bi buduća majka bila upoznata o eventualnom riziku nasljeđivanja kardiovaskularne bolesti.

Tijekom trudnoće kardiolozi koji zajedno u timu s ginekologom prate trudnice koje već boluju ili su u trudnoći oboljele od neke kardiovaskularne bolesti koriste sljedeće dijagnostičke postupke:

 

  • Uzimanjem anamnestičkih podataka i kliničkim pregledom trudnice može se ustanoviti niz stečenih i prirođenih kardiovaskularnih bolesti
  • Elektrokardiografija (EKG) i 24-satni holter EKG mogu razotkriti poremećaje ritma i provođenja impulsa srca, promjene koje ukazuju na moguću kardiomiopatiju, ishemiju srčanog mišića.
  • Ehokardiografija (ultrazvuk srca) je slikovna metoda koja nam pokazuje moguće strukturne promjene na srcu (prirođene ili stečene), srčanu funkciju, bolesti velikih krvnih žila koje ulaze i one koje izlaze iz srca. Ehokardiografija može biti transtorakalna (sonda se prislanja na stijenku grudnog koša) ili transezofagusna (sondu uvodimo u jednjak) i nju koristimo kad želimo preciznije vidjeti pojedine strukture srca, npr. u procijeni kompleksnih prirođenih srčanih grešaka.

 EKG, 24-satni holter EKG, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija su dijagnostičke metode koje su potpuno bezopasne za trudnicu i fetus, te se mogu neograničeno puta ponavljati u trudnoći, odnosno koliko je to potrebno.

  • Ergometrija (test opterećenja) u trudnoći se ne preporučuje zbog rizika od pobačaja, ali se preporučuje prije trudnoće kod žena koje znaju da imaju srčanu grešku, a koristan je u procjeni rizika.
  • Radiološke pretrage kao što su radiografija i kompjuterizirana tomografija treba u trudnoći izbjegavati zbog zračenja koje oštećuje fetus, te može dovesti do malformacija, zastoja u rastu ili pobačaja.  U slučaju ako su ove pretrage neophodne za postavljanje dijagnoze bolesti, treba procijeniti rizik i korist od izvođenja/neizvođenja ovakvih testova. Tada se savjetuje koristiti najniže doze zračenja u što kraćem vremenu, te ukoliko je moguće provesti takvo ispitivanje nakon prvog trimestra trudnoće.
  • Magnetna rezonanca se koristi u dijagnostici nekih kompleksnih srčanih grešaka, bolestima velikih krvnih žila. Nema dovoljno podataka o njezinom djelovanju na organogenezu, ali se smatra da se nakon prvog trimestra trudnoće može koristiti  ukoliko se ehokardiografski ne uspje postaviti sigurna dijagnoza.
  • Kateterizacija srca je invazivna metoda u kombinaciji sa zračenjem, te se treba izbjegavati u trudnoći. Pravila su slična kao i za navedene radiološke pretrage.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kardiovaskularne bolesti

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Trudnoća

Koliko su vodene kozice opasne za trudnice i plod?

Simptomi depresije

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Kardiovaskularne bolesti

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Trudnoća

Može li trudnica napraviti pregled bez zdravstvenog osiguranja?

Kardiovaskularne bolesti

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Umor i nesanica – koje pretrage trebam napraviti?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]