Prijelom palčane kosti – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prijelom distalnog (donjeg djela) radijusa (palčane kosti) u starijih od 18 godina je najčešći prijelom u ruci i šaci.

Uvod.

Prijelom distalnog (donjeg djela) radijusa (palčane kosti) u starijih od 18 godina je najčešći prijelom u ruci i šaci. Distalni radius je donji dio palčane kosti koji ide u zglob s kostima šake i ulnom (lakatnom kosti), te čini ručni zglob. Učestalost je otprilike oko 30 novih slučajeva na 10 000 osoba godišnje. Tipični mehanizam ozljede je slučajni pad, gdje se bolesnik refleksno dočeka na podu s ispruženom rukom. Postoji više načina liječenja ovog prijeloma. Za potvrdu dijagnoze se napravi standardna rendgenska snimka (RTG) ručnog zgloba.

Mehanizam ozljede.

Tipičan mehanizam ozljede je pad na ispruženu ruku. Čimbenici koji utječu na ozljedu, a samim tim i na izgled loma, između ostalog su: stupanj energije (visok ili nizak), smjer sile i stupanj osteoporoze.
Jedan od najčešćih prijeloma distalnog (donjeg) radijusa je Collesov prijelom, u kojem se slomljeni fragment kosti naginje prema gore. Latinski naziv je fractura radii loco typico. Taj je prijelom 1814. godine prvi opisao irski kirurg i anatom, Abraham Colles.

Ostali načini prijeloma distalnog radiusa uključuju:

• intraartikularni prijelom – prijelom koji se nalazi u zglobu
• extraartikularni prijelom – prijelom koji se nalazi van zgloba
• otvoreni prijelom – kad slomljena kost probije kožu te izađe vani, takav prijelom se naziva otvorenim prijelomom. Ovaj tip prijeloma zahtijeva hitnu medicinsku pomoć zbog rizika od infekcije.
• multifragmentalni prijelom – kad se kost slomi na više od dva komada.

Važno je klasificirati vrstu prijeloma, jer je neke prijelome teže liječiti od drugih. Na primjer, intraartikularni prijelomi, otvoreni prijeloi i multifragmentalni prijelom se teže liječi od ostalih.

Simptomi.

Prijelom radiusa obično rezultira s izraženom, novonastalom boli, oteklinom i vidljivom deformacijom u zglobu. Ukoliko ručni zglob nije jako bolan ili deformiran, može se pričekati s pregledom kod liječnika. Tada bolesnik može sam imobilizirati ručni zglob dok ne ode liječniku na pregled.
Ukoliko je zglob jako bolan ili deformiran ili postoji poremećaj cirkulacije ili osjeta u šaci tada je bitno odmah potražiti pomoć medicinskog osoblja.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Postoji li mogućnost liječenja kronične boli temporomandibularnog zgloba nakon stare ozljede i može li se stanje trajno riješiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s bulgingom diskusa i urednom medulom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]