Prijelom palčane kosti – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Postoji nekoliko mogućnosti liječenja prijeloma distalnog radijusa. Izbor ovisi o mnogim čimbenicima, kao što su priroda prijeloma, dob i aktivnost bolesnika, iskustva kirurga i slični .

Klasifikacija prijeloma

Postoji nekoliko različitih sustava klasifikacije, no obično se prijelomi dijele na:

  •           Collesov prijelom: ulomak distalnog radijusa je okrenut put gore (dorzalno)
  •           Smithov prijelom: ulomak distalnog radijusa je okrenut put dole (volarno)
  •           Bartonov prijelom: intraartikularni prijelom
  •           prijelom vozača: prijelom vanjskog djela kosti koji se naziva processus styloideus radii
  •           Prijelom u „obliku udara“: površina zgloba je pritisnuta, „zgnječena u jedan ili više fragmenata nakon aksijalne sile.

 

Liječenje.

Liječenje slomljenih kosti slijedi jedno osnovno pravilo: slomljene komade kosti treba vratiti u prvobitan položaj i spriječiti ih da se pomiču dok prijelom ne zaraste.

Postoji nekoliko mogućnosti liječenja prijeloma distalnog radijusa. Izbor ovisi o mnogim čimbenicima, kao što su priroda prijeloma, dob i aktivnost bolesnika, iskustva kirurga i slični . No glavni kriterij pri odabiru liječenja su ipak: bolesnikova funkcionalna potreba, te stabilnost prijeloma (radi li se o stabilnom ili nestabilnom prijelomu).

Stabilni prijelom se može gipsati, te se nakon 7-10 dana napravi RTG (rendgen) kontrola kako bi se osiguralo da fraktura nastavi ispunjavati kriterije za stabilan prijelom, a nakon toga se nastavi s nošenjem gipsa s ukupnim vremenom imobilizacije od 4-6 tjedana. Ukoliko se prijelom dislocirao tijekom kontrole tada ispunjava kriterije za nestabilni prijelom, pa treba razmotriti kirurško liječenje. Ako se gips treba mijenjati tijekom razdoblja liječenja, potrebno je napraviti rendgenski pregled nakon zamjene gipsa.

Nestabilni prijelom se reponira nakon ublažavanja boli. Započinje se liječenje gipsom ukoliko položaj prijeloma nakon reponiranja ispunjava kriterije za stabilan prijelom. Napravi se RTG dva puta u prvih 7-10 dana ukoliko je potrebno. Treba uzeti u obzir operativno liječenje ako se nestabilni prijelom nakon reponiranja vrati u nestabilan položaj.

Nestabilne i komplicirane prijelome se u startu liječi operativno.

Visoka dob sama po sebi nije odlučujući parametar pri odabiru liječenja; bolesnikova funkcionalna razina i ukupna razina aktivnosti su najvažniji. Za određene skupine bolesnika, poput bolesnika s dijabetesom ili imunosupresivnim liječenjem, mogu biti potrebni odgovarajući režimi liječenja. Kod bolesnika s niskim funkcionalnim potrebama neizvjesno je hoće li kirurško liječenje imati koristi.

Oteklina nestaje za otprilike 6 tjedana nakon prijeloma. U tom se trenutku često započinje fizikalna terapija koja pomaže poboljšati pokret i funkciju ozlijeđenog zgloba.

Repozicija

Prijelom se „popravlja“ tek nakon odgovarajućeg ublažavanja boli, što se često postiže ubrizgavanjem lokalne anestezije.

Gips

Zglob se stavlja u gips u neutralnom položaju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako dalje liječiti koljeno s hondromalacijom i cistom uz stražnji križni ligament?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što može uzrokovati bol i otok iza koljena uz ovakav RTG nalaz?