Prijelom palčane kosti – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nakon skidanja gipsa se kreće s fizikalnom terapijom u svrhu povratka snage i pokretljivosti ručnog zgloba i šake.

Praćenje bolesnika.

Pri kontroli bolesnika nakon prijeloma se procjenjuje distalni status, bol, oteklina, te izgled i položaj gipsa. Također se i radi kontroli rendgen (RTG) radi procjene stabilnosti loma i kontrole zarastanja prijeloma. Izliječeni prijelom nije upaljen i bolan pri palpaciji izravno preko prijeloma, iako zglob i ruka u suprotnom mogu biti ukočeni i bolni. Nakon skidanja gipsa se kreće s fizikalnom terapijom u svrhu povratka snage i pokretljivosti ručnog zgloba i šake.

Liječenje prijeloma distalnog radijusa povezano je s relativno visokom stopom komplikacija, a mnogi bolesnici mogu imati zaostale probleme raznih vrsta. Nakon operacije je važno postići puni pokret prstiju što je prije moguće. Ako se ne može potpuno pomaknuti prste u roku od 24 sata zbog boli i / ili otekline treba napraviti dodatan pregled.

 U učestale komplikacije ubrajamo:

–          oštećenja TFCC-a (triangular fibrocartilage complex) hrskavica koja daje stabilnost ručnom zglobu

–          ne zaraštanje ili „krivo“ zaraštanje prijeloma

–          algodistrofija – konstantna bol koji se mora liječiti agresivno lijekovima.

–          oštećenje živaca / neuropatija

–          smanjenja pokretljivost ručnog zgloba i prstiju

–          posttraumatski osteoartritis

–          spontana ruptura tetiva mišića koji su u blizini zgloba

 Kada se procjenjuju komplikacije, pametno je sistematično podijeliti probleme u odnosu na strukture kao npr. na kost, na zglobove, ligamente, tetive, osjet, cirkulaciju i slično.

Pri procjeni radne sposobnosti i potrebe za bolovanjem razmatra se je li ozlijeđena dominantna ili ne-dominantna ruka i kakav posao bolesnik obavlja.

Obično bolesnik mora biti na bolovanju tijekom razdoblja nošenja gipsa. Čak i tijekom faze rehabilitacije, često postoji potreba za bolovanjem s ukupnim bolovanjem do 3 mjeseca. Naravno to ovisi o poslu koji bolesnik obavlja i opterećenju rada koji bolesnik ima. Bitno je uzeti u obzir i komplikacije pri procjeni radne sposobnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]