Prijelom palčane kosti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dijagnoza se postavlja nakon cjelokupne procjene razgovora s bolesnikom, kliničkog statusa i rendgenskih pregleda.

Dijagnoza bolesti.

Dijagnoza se sastoji od kliničkog pregleda te slikovnih / rengdenskih pretraga.

Vaskularni status (stanje krvnih žila) se ispituje s palpacijom radijalne i ulnarne arterije, te punjenjem kapilara na noktu. Punjenje kapilara na noktu dulje od 2 sekunde nakon pritiska na nokat se smatra znakom pogođene cirkulacije. Medijalni živac može biti oštećen zbog blizine prijeloma, pa se zbog toga treba ispitati osjet na vrhovima prstiju. Sumnja na prijelom ispituje se nakon odgovarajućeg ublažavanja boli i nakon što je provjeren status krvnih žila i živca.

Procjenjuje se postoji li oteklina, hematom, izbočenje ili otvorena ozljeda. Palpira se distalni radijus sa ručnim zglobim te kostima šake, te se identificirajte područje s najviše boli. Treba razlikovati boli površno u mekim dijelovima (mišićma i tetivama) ili dubini (kostima). Također je bitno dobro pregledati skafoidnu (čunastu) kost. Treba pregledati i podlakticu, prste i lakat jer mogu postojati kombinirane ozljede koje uključuju zglob, podlakticu i lakat.

Kod izražene boli i izrazito natečenog zgloba, palpacija može biti ograničena, ali živčani i krvožilni status uvijek treba pregledati i dokumentirati. U slučaju izraženih problema ili jasnog prijeloma s izbočinom kosti potrebno je razmotriti gips ili longetu prije rendgenskih pregleda, kao i adekvatno ublažavanje bola s lijekovima.

Standardni pregled je standardni rendgen zgloba (RTG). U slučaju nesigurnosti postoji li prijelom, dijagnostika se može kompletirati s računalnom tomografijom (CT) ili pregledom magnetskom kamerom (MR), ali navedene metode nisu prvi izbor za dijagnostiku.

Ne isključuje se dijagnoza ozljeda zgloba (fraktura, ozljeda ligamenta ili luksacija) samo na temelju negativnih nalaza rendgenskim pretragama. Dijagnoza se postavlja nakon cjelokupne procjene razgovora s bolesnikom, kliničkog statusa i rendgenskih pregleda.

Sljedeće ozljede su manje ili više česte kod prijeloma distalnog radiusa ili kod sumnje na istu:

–          oštećenja TFCC-a (triangular fibrocartilage complex) hrskavica koja daje stabilnost ručnom

–          prijelom skafoida ( čunaste kosti) ili drugih kostiju šake

–          prijelom donjeg djela ulne (lakatne kosti)

–          ozljeda ligamenata u ručnom zglobu ili šaci

–          iščašenje u zglobu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2428571785

Teniski lakat: kako se liječi i može li se spriječiti?

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2480206583

Teniski lakat: kako nastaje i kako ga prepoznati?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Povratak sportu nakon ozljede koljena

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2501535665

Sindromi prenaprezanja – prevencija, simptomi i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoji su simptomi? Sindromi prenaprezanja obično se razvijaju postupno. U početku se javlja osjećaj zatezanja ili nelagode u određenom dijelu tijela. S vremenom se pojavljuje bol koja je najčešće izraženija nakon aktivnosti. U ranoj fazi bol obično ne ograničava značajno kretanje, ali se s napredovanjem stanja može javljati i tijekom aktivnosti, a u težim slučajevima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2474232623

Sindromi prenaprezanja: ozljede koje nastaju postupno, bez jedne konkretne ozljede

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Pojašnjenje EMNG nalaza