Prijelom palčane kosti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dijagnoza se postavlja nakon cjelokupne procjene razgovora s bolesnikom, kliničkog statusa i rendgenskih pregleda.

Dijagnoza bolesti.

Dijagnoza se sastoji od kliničkog pregleda te slikovnih / rengdenskih pretraga.

Vaskularni status (stanje krvnih žila) se ispituje s palpacijom radijalne i ulnarne arterije, te punjenjem kapilara na noktu. Punjenje kapilara na noktu dulje od 2 sekunde nakon pritiska na nokat se smatra znakom pogođene cirkulacije. Medijalni živac može biti oštećen zbog blizine prijeloma, pa se zbog toga treba ispitati osjet na vrhovima prstiju. Sumnja na prijelom ispituje se nakon odgovarajućeg ublažavanja boli i nakon što je provjeren status krvnih žila i živca.

Procjenjuje se postoji li oteklina, hematom, izbočenje ili otvorena ozljeda. Palpira se distalni radijus sa ručnim zglobim te kostima šake, te se identificirajte područje s najviše boli. Treba razlikovati boli površno u mekim dijelovima (mišićma i tetivama) ili dubini (kostima). Također je bitno dobro pregledati skafoidnu (čunastu) kost. Treba pregledati i podlakticu, prste i lakat jer mogu postojati kombinirane ozljede koje uključuju zglob, podlakticu i lakat.

Kod izražene boli i izrazito natečenog zgloba, palpacija može biti ograničena, ali živčani i krvožilni status uvijek treba pregledati i dokumentirati. U slučaju izraženih problema ili jasnog prijeloma s izbočinom kosti potrebno je razmotriti gips ili longetu prije rendgenskih pregleda, kao i adekvatno ublažavanje bola s lijekovima.

Standardni pregled je standardni rendgen zgloba (RTG). U slučaju nesigurnosti postoji li prijelom, dijagnostika se može kompletirati s računalnom tomografijom (CT) ili pregledom magnetskom kamerom (MR), ali navedene metode nisu prvi izbor za dijagnostiku.

Ne isključuje se dijagnoza ozljeda zgloba (fraktura, ozljeda ligamenta ili luksacija) samo na temelju negativnih nalaza rendgenskim pretragama. Dijagnoza se postavlja nakon cjelokupne procjene razgovora s bolesnikom, kliničkog statusa i rendgenskih pregleda.

Sljedeće ozljede su manje ili više česte kod prijeloma distalnog radiusa ili kod sumnje na istu:

–          oštećenja TFCC-a (triangular fibrocartilage complex) hrskavica koja daje stabilnost ručnom

–          prijelom skafoida ( čunaste kosti) ili drugih kostiju šake

–          prijelom donjeg djela ulne (lakatne kosti)

–          ozljeda ligamenata u ručnom zglobu ili šaci

–          iščašenje u zglobu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]