Preživljenje i kvaliteta života nakon premoštenja koronarnih arterija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Na preživljenje bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija utječe više čimbenika…

Na preživljenje bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija utječe više čimbenika. Rezultati više studija pokazuju da pridružene bolesti, funkcionalni status, disfunkcija lijeve klijetke, dob, pretilost i bolest perifernih arterija utječu na preživljenje nakon premoštenja koronarnih arterija. Rezultati studije koja je provedena u Španjolskoj na  1602 bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija pokazuju da dob bolesnika, bolest perifernih arterija, te  zatajivanje srca i moždani udar u anamnezi imaju negativan utjecaj na preživljenje. U navedenoj studiji petogodišnje preživljenje nakon premoštenja koronarnih arterija bilo je 86,4%. Rezultati istraživanja koje sam proveo na 153 bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija pokazuju preživljenje 85% nakon 15,5 godina praćenja. Premoštenje koronarnih arterija utječe na poboljašnje kvalitete života bolesnika.

Kvalitetu života bolesnika određuje fizičko, psihičko odnosno mentalno i socijalno zdravlje, prisutnost boli i subjektivna procjena općeg zdravlja. Za procjenu kvalitete života bolesnika koristimo upitnike s pitanjima o svim sastavnicama kvalitete života. Studija provedena u SAD-u na 1773 bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija pokazuje poboljšanje kvalitete života šest mjeseci nakon operacije u odnosu na stanje prije operacije.  Srednja dob bolesnika bila je 63,0 godina, arterijsku hipertenziju imalo je 59% bolesnika, šećernu bolest 25%, bolest perifernih arterija 27% bolesnika, a pušača je bilo 25%. Većina bolesnika (66%) bilo je  dobrog funkcijskog statusa, razred I ili II prema NYHA klasifikaciji. Na fizičku aktivnost bolesnika odnosno na njihovo fizičko zdravlje značajan negativan utjecaj ima bolest perifernih arterija, neurološka bolest, snižena istisna frakcija lijeve klijetke, arterijska hipertenzija i kronična opstruktivna plućna bolest.  Na mentalno zdravlje bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija negativan utjecaj imaju psihijatrijske bolesti, lošiji funkcijski status bolesnika, pušenje, viša životna dob i kronična opstruktivna plućna bolest. Rezultati istraživanja pokazuju da pridužene bolesti odnosno komorbiditet imaju glavni utjecaj na ishod operacije premoštenja koronarnih arterija i na kvalitetu života nakon operacije. U ovoj studiji je zanimljiv podatak da pušenje cigareta ima negativan utjecaj na fizičko i na mentalno zdravlje bolesnika nakon operacije.

Rezultati studije Coronary Artery Surgery Study (CASS) uz desetogodišnje praćenje bolesnika nakon operacije pokazuju da pušenje cigareta ima negativan utjecaj na preživljenje. U istraživanju koje sam objavio 2015. godine u International Journal of Cardiology ustanovljen je  nažalost veliki broj bolesnika (33%), koji nastavlja pušiti cigarete nakon operacije premoštenja koronarnih arterija unatoč upozorenju liječnika o štetnosti pušenja. U ispitivanoj skupini bolesnika bilo je 76% pušača prije operacije premoštenja koronarnih arterija.

Rezultati istraživanja pokazuju prediktore koji imaju loš utjecaj na kvalitetu života i na preživljenje bolesnika nakon operacije  premoštenja koronarnih arterija. Većina loših čimbenika za kvalitetu života i za preživljenje su nekardijalne prirode na koje se može utjecati. Na njih se može utjecati i promijeniti prije operacije sa ciljem boljeg ishoda, manje smrtnosti i bolje kvalitete života nakon operacije.

U zaključku možemo naglasiti da je većina prediktora nekardijalne prirode koji imaju negativan utjecaj na preživljenje i na kvalitetu života nakon premoštenja koronarnih arterija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Jetra

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Oči

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Srce

Je li moj EKG nalaz uredan?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]