Trajanje spavanja i fibrilacija atrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Trajanje spavanja kraće od 6 sati i duže od 8 sati spada u nove kardiovaskularne čimbenike rizika.

Trajanje spavanja kraće od 6 sati i duže od 8 sati spada u nove kardiovaskularne čimbenike rizika. Rezultati istraživanja pokazuju da ukupno vrijeme spavanja od 6 – 8 sati ne povećava rizik za kardiovaskularne bolesti. Manje je poznata moguća povezanost između trajanja spavanja i incidencije fibrilacije atrija. Fibrilacija atrija najčešća je srčana aritmija u svakodnevnoj kliničkoj praksi. U više od 1% odrasle populacije javlja se fibrilacija atrija tijekom života. Incidencija fibrilacije atrija raste s povećanjem životne dobi. Predviđa se da će za 30 godina prevalencija fibrilacije atrija u odrasloj populaciji biti 2,5 puta veća nego danas. Odgovor na pitanje o mogućoj povezanosti trajanja spavanja i incidencije fibrilacije atrija možemo pronaći u rezultatima meta-analize šest opservacijskih studija. Cilj meta-analize bio je evaluacija trajanja spavanja i ispitivanje eventualne povezanosti  između ukupnog vremena trajanja spavanja i incidencije fibrilacije atrija. U šest  studija bilo je uključeno više od 186 000 bolesnika, a vrijeme praćenja bilo je 5,5 godina. U meta-analizi vršena je usporedba incidencije fibrilacije atrija između tri skupine bolesnika. U jednoj skupini bili su bolesnici koji su spavali manje od 6 sati tijekom 24 sata.  U drugoj supini bili su bolesnici koji su spavali više od 8 sati i u trećoj oni koji su spavali od 6-8 sati tijekom dana. Rezultati meta-analize  pokazuju da oni koje spavaju manje od  6 sati i oni koji spavaju više od 8 sati imaju veću incidenciju fibrilacije atrija nego oni koji spavaju 6- 8 sati dnevno. Povezanost između trajanja spavanja i fibrilacije atrija još nije potpuno razjašnjena.  Moguća povezanost može biti zbog EKG promjena koje nastaju tijekom spavanja, a to su disperzija P- vala, disperzija QT-intervala i trajanje P-vala. Eksperimentalne studije o trajanju spavanja pokazuju da kratko trajanje spavanja ima negativan utjecaj na endokrinološki, imunološki i metabolički sustav. Duže spavanje može utjecati na oštećenje funkcije lijevog atrija, a također je povezano s visokom parasimpatičkom aktivnošću i niskom simpatičkom aktivnošću što se može povezati s nastankon fibrilacijom atrija  tj. srčane aritmije.

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju povezanost između predisponirajućih čimbenika i fibrilacije atrija. U predisponirajuće čimbenika spadaju dob, spol, arterijska hipertenzija, šećerna bolest, pušenje cigareta, bolesti srčanih zalistaka, infarkt srca, zatajenje srca i poremećaji disanja tijekom spavanja. S druge strane, sama  fibrilacija atrija kao srčana aritmija može inducirati zatajenje srca, infarkt srca, moždani udar i tromboembolijske događaje perifernih arterija. Fibrilacija atrija ima negativan utjecaj na kvalitetu života bolesnika i povezana je s dužim trajanjem bolničkog liječenja tj. trajanjem hospitalizacije.

Očekujemo u skoroj budućnosti rezultate novih studija o povezanosti između trajanja spavanja i incidencije fibrilacije atrija s uključenim još većim brojem ispitanika.

U zaključku možemo naglasiti da je nezdravo spavanje ono koje je  kraće od 6 sati i ono koje je duže od 8 sati, a jedno i drugo povezano je s povećanim rizikom za fibrilaciju atrija. Preporučljivo je trajanje spavanja od 6 – 8 sati dnevno jer ne povećava rizik za fibrilaciju atrija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Kako liječiti aritmiju?

Fibrilacija atrija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Fibrilacija atrija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Insomnija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Nesanica

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Spavanje

Poteškoće sa disanjem – što da napravim?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDebljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Umor i nesanica – koje pretrage trebam napraviti?