Infarkt kralježnične moždine

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Infarkti kralježnične moždine su puno rjeđi od moždanih infarkta i u prosjeku čine svega 1% svih infarkta središnjeg živčanog sustava.

Prednje dvije trećine kralježnične moždine opskrbljuje krvlju prednja spinalna arterija, dok stražnji dio opskrbljuju dvije stražnje spinalne arterije. Vratni dio kralježnične moždine dobro je opskrbljen krvlju, dok je grudni dio kralježnične moždine najslabije opskrbljen krvlju zbog čega u tom području najčešće nastaju infarkti.

Uzroci nastanka infarkta kralježnične moždine identični su kao i za moždani udar, a to su neregulirana arterijska hipertenzija, povišenje masnoća i šećera u krvi što dovodi do ateroskleroze, poremećaji zgrušavanja krvi, upalne promjene krvnih žila kao i operativni zahvati u području prsnog koša i trbuha. Karakteristična klinička slika infarkta u području kralježnične moždine je akutno nastala jaka bol obično u području grudne kralježnice praćena nemogućnosti pomicanja nogu (parapareza ili paraplegija), gubitkog osjeta dodira, boli i temperature obično od područja grudne kralježnice gdje je infakt pa na niže, te u početku gubitak kontrole mokrenja i stolice (inkontinencija).

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i neurološkog pregleda te na temelju neuroradiološke obrade- MR kralježnične moždine. Nema specifične terapije infakta kralježnične moždine. U terapiji primjenjuje se acetilsalicilna kiselina, obično antihipertenzivi i statini. Neophodna je fizikalna rehabilacija u ranoj fazi bolesti iako u većine bolesnika zaostaje trajni motorički deficit (smetnje hoda). Često je prisutna i neuropatska bol zbog čega se u terapiji primjenjuju i antiepileptici ili dualni antidepresivi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Epileptički napadaji

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteMozak sadrži milijarde neurona (živčanih stanica) koji stvaraju i primaju električne impulse. Električni impulsi omogućuju neuronima da komuniciraju jedni s drugima. Tijekom epileptičkih napadaja dolazi do abnormalne i prekomjerne električne aktivnosti u mozgu što može uzrokovati promjene u svijesti, ponašanju i/ili motoričkim funkcijama. Prekomjerna aktivnost obično traje od samo nekoliko sekundi do nekoliko minuta. U […]

Neurologija

Krmeljave oči – povezanost s arahnoidnom cistom?

Neurologija

Neurogeni mjehur

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePoremećaja živčanog sustava može dovesti  do poremećene  funkcije mokraćnog mjehura i  stanja koje nazivamo neurogeni mjehur. Mišići mokraćnog sustava su pod kontrolom perifernih živaca, leđne moždine i mozga  kako bi se voljno mogao zadržati urin u mokraćnom mjehuru i započeti proces mokrenja u socijalno prihvatljivo vrijeme. Živci prenose poruke između mišića mokraćnog mjehura, leđne moždine […]

Neurologija

Vazovagalna sinkopa

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteVazovagalna sinkopa predstavlja gubitak svijesti koji nastaje zbog pretjerane reakcije  na određene podražaje iz okoline. Naziva se i neurokardiogena ili refleksna sinkopa i predstavlja najčešći uzrok nesvjestice. Tijekom vazovagalne sinkope dolazi do naglog pada pulsa i krvnog tlaka što dovodi do smanjenog protoka krvi u mozgu i kratkotrajnog gubitka svijesti. Vazovagalna sinkopa obično je bezopasna […]

Neurologija

Smetnje vida

Umor

Miastenia gravis

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMiastenia gravis je poremećaj sveze između mišića i živaca koju nazivamo neuromuskularna spojnica. Zbog oštećenja neuromuskularne spojnice poremećena je komunikacija između živčanih stanica i mišića što rezultira slabošću  mišića.  Relativno  je rijetka i pogađa otprilike 20 osoba na  100 000 ljudi. Bolesnici s miasteniom gravis  imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih poremećaja poput lupusa […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]