Nove smjernice u prevenciji postpartalne depresije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema, 10. revizija, psihološke promjene vezane uz trudnoću i porod svrstane su pod nazivom: Mentalni poremećaji i poremećaji udruženi s babinjama..

Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema, 10. revizija, psihološke promjene vezane uz trudnoću i porod svrstane su pod nazivom: Mentalni poremećaji i poremećaji udruženi s babinjama (postporođajni period) F53. Ovdje spadaju psihički poremećaji majke u periodu poroda i/ili u prvih 6 tjedna nakon poroda. No, sama definicija i klasifikacija ovog poremećaja još uvijek je neujednačena. Dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja američke psihijatrijske udruge DSM 5 ne izdvaja postporođajnu depresiju kao zasebnu dijagnozu, već se može dijagnosticirati kao veliki depresivni poremećaj ako su prisutni kriteriji navedenog poremećaja, što znači prisutnost velike depresivne epizode s početkom u trudnoći ili u roku od 4 tjedna nakon poroda.

Postporođajna depresija se javlja od 4. tjedna do 30. tjedna nakon poroda. Karakteristični simptomi su depresivno raspoloženje, nesanica ili pretjerana pospanost, umor, česte promjene raspoloženja i nagle oscilacije, osjećaj usamljenosti, tuge i beznađa, pretjerana briga i zabrinutost za dijete, nemar za dijete, razdražljivost, plačljivost, tjeskoba i otežana koncentracija, oscilacije apetita (od teškog gubitka apetita do prejedanja), hiperaktivnost do kroničnog iscrpljivanja, osjećaj osobe da se ne može suočiti s problemima, osjećaj slabosti i nemoći, negativna razmišljanja, teškoće pamćenja i koncentracije, sniženo samopouzdanje, osjećaj krivnje i nemoći, emocionalna labilnost, izbjegavanje kontakta s ljudima, napadi panike, gubitak interesa za dijete i ostale bliske osobe, suicidalna i homicidalna razmišljanja.

Prema autoru Barbieri RL, postpartalna depresija pogađa jednu od sedam novopečenih majci u Sjedinjenim Američkim Državama.  Ranije smjernice preporučivale su probir (skrining) za depresiju tijekom i nakon trudnoće, pa se takav probir danas široko primjenjuje. No, precizno upućivanje  na evaluaciju i tretman majki koje su bile pozitivne na probiru ostaje poseban izazov. Javnozdravstvene strategije koje su orijentirane prema općoj populaciji proširile su svoje preporuke vezano uz skrining depresije, prema skriningu povezanih rizičnih čimbenika i implementaciju preventivnih mjera.

Ključne poruke:

–  osnovni zadatak jest preporuka kliničarima omogućiti ili preporučiti trudnicu ili ženu nakon poroda koja je pod povećanim rizikom za perinatalnu depresiju kako bi se mogla uključiti u savjetovanje

–  prepoznati nedostatak validiranih instrumenata za identificiranje žena koje su rizične, a radne skupine preporučuju da žene s barem jednim od prisutnih čimbenika su pod povećanim rizikom za perinatalnu depresiju:

  • ranija povijest depresije
  • aktualni simptomi depresije koji ne zadovoljavaju kriterije u probiru za postavljanje dijagnoze depresije
  • niski prihodi
  • adolescencija
  • samohrane majke
  • nedavno nasilničko ponašanje partnera
  • anksioznost
  • nedavni značajni negativni životni događaji.

–   Savjetovanje ili psihoterapijske intervencije mogu reducirati vjerojatnost za pojavu perinatalne depresije

–   Mješoviti ili ograničeni dokazi govore u prilog drugih intervencija, uključujući tjelesnu aktivnost, edukaciju, farmakoterapiju, dodatke prehrani i zdravstvene intervencije.

Autor navodi da najrelevantnije studije intervencija usmjerenih na prevenciju perinatalne fokus stavljaju na žene s povišenim depresivnim simptomima ili osobnom ranijom povijesti depresije. Sukladno tome početne akcije trebaju biti usmjerene na ove dvije skupine žena, a pri tome se koriste određeni instrumenti (skala Edinburgh Postnatal Depression Scale, the Patient Health Questionnaire) uz dva pitanja o povijesti depresije („Da li ste ikada prije trudnoće imali period od 2 tjedna ili dulje kada ste se osjećali osobito potišteno ili depresivno?“ i „Ako jeste, da li je to depresivno raspoloženje utjecalo na vašu sposobnost obavljanja zadataka ili na vaše odnose s prijateljima ili obitelji ili je to dovelo do toga da ste potražili profesionalnu pomoć?“).

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihijatar

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePoremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePoremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Psihijatrija

Senzibilna sam, osjetljiva i puno toga me izbaci iz takta. Molim vas pomoć!

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAutori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Psihijatrija

Jesam li otupjela na neke osjećaje?

Mentalno zdravlje

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]