Behçetova bolest nije zarazna što znači da se ne širi s jedne osobe na drugu. Simptomi variraju od osobe do osobe.
Simptomi bolesti
Behçetova bolest, također poznata i kao Behçetov sindrom je rijetka autoimuna bolest nepoznatog podrijetla. Smatra se da su simptomi bolesti uzrokovani vaskulitisom (upalom krvnih žila) koji rezultira oštećenjem krvnih žila u cijelom tijelu. Bolest je nazvana po turskom dermatologu, dr. Hulusiju Behçetu, koji je 1937. godine opisao tri karakteristična znaka bolesti: ranice u ustima, ulkusi u području genitalija i upala oka. Iako je Behçetova bolest prisutna u svim zemljama na Svijetu, pojavnost bolesti je najveća u zemljama istočnog Mediterana, Bliskom istoku i istočnoj Aziji.
Behçetova bolest se obično razvija kod mlađih pojedinaca, obično u dobi od 20 – 30 godine života. Bolest je najčešća u Turskoj. U zemljama Bliskog istoka su muškarci češće zahvaćeni, dok su u Sjedinjenim Državama, Japanu i Koreji su žene češće zahvaćene.
Sadašnja istraživanja pokazuju da virusi, bakterije, genetski i okolišni čimbenici mogu igrati ulogu u razvoju Behçetove bolesti, ali nije utvrđen specifičan uzrok bolesti.
Behçetova bolest nije zarazna što znači da se ne širi s jedne osobe na drugu. Simptomi variraju od osobe do osobe.
Najčešći simptomi uključuju:
- ulkuse (ranice) usne šupljine,
- ulkuse genitalija,
- upalu oka,
- lezije na koži i
- artritis
Upala unutar oka (upala srednje ovojnice oka ili upala mrežnice) može biti ozbiljna i dovesti do gubitka vida ukoliko se ne krene s liječenjem na vrijeme.
Drugi simptomi bolesti mogu biti: stvaranje krvnih ugrušaka, upala u središnjem živčanom sustavu, simptomi od strane probavnog trakta, a ponekad i upala bubrega.
Liječenje Behcetove bolesti je simptomatsko. Cilj mu je smanjiti simptome i spriječiti komplikacije. Prognoza varira ovisno o uključenim organskim sustavima.
Usna šupljina
Rane (ulkusi) u usnoj šupljini su najranija manifestacija Behçetove bolesti i često se pojavljuju prije bilo kakvih drugih znakova ili simptoma bolesti. Ranice u ustima su bolne, mogu biti plitke ili duboke, uglavnom okrugle i mogu biti prekrivene bijelim ili žutim naslagama s crvenom aureolom. Njihova veličina varira od 1-20 mm. Ranice uglavnom zahvaćaju sluznicu obraza, jezik, usne, krajnike, uvalu, nepce ili ždrijelo. Višestruke lezije mogu biti prisutne tijekom izbijanja, a kod nekih pacijenata je prisutna samo jedna lezija. Lezije zacjeljuju u roku od 10-20 dana bez ožiljaka.
Genitalije
Genitalni ulceri (ranice) se javljaju nešto rjeđe od ulkusa u usnoj šupljini, a razvijaju se u oko 75% bolesnika. Lezije su obično veće i dublje od onih u usnoj šupljini i često zacjeljuju ožiljcima. Kod muškaraca se promijene obično pojavljuju na skrotumu, rjeđe na samom penisu. Genitalne lezije kod muškaraca mogu biti povezane s epididimitisom (upala sjemenih kanala). Kod žena lezije mogu utjecati na stidnicu, rodnicu i vrat maternice.
Koža
Kožne manifestacije Behçetove bolesti uglavnom se javljaju u 60-90% bolesnika. Erithema nodosum je oblik kožne promjene obilježen bolnim, crvenkasto-ljubičastim, opipljivim potkožnim čvorovima, te se javlja u masnom sloju potkožnog tkiva kod različitih bolesti. Navedene promjene se javljaju i u sklopu Behçetove bolesti, a potkožni čvorovi često ulceriraju, za razliku od promjena kod nodoznih eritema koje se javljaju s drugim bolestima. Nodozni eritem se javlja češće u žena. Ostale kožne manifestacije uključuju akneiformne čvorove, upala folikula dlakan slično. Kod muškaraca se kožne manifestacije obično javljaju na vratu i licu.
Oko
Upala oka je jedno od glavnih obilježja Behçetove bolesti. Behçetova bolest je jedna od rijetkih autoimunih bolesti koje mogu uzrokovati i prednji i stražnji uveitis.
Prednji uveitis (upala prednjeg djela srednje očne ovojnice) se može pojaviti s boli, zamagljenim vidom, osjetljivošću na svjetlo i prekomjernom proizvodnjom suza. Prednji uveitis je najčešći oblik uveitisa koji se uglavnom javlja u populaciji mladih i srednjih godina. Prednji uveitis može biti intenzivan i prisutan s hipopionom (vidljivi sloj gnoja u prednjoj komori oka).
Stražnji uveitis (upala stražnjeg djela srednje očne ovojnice) rjeđa je i može uključivati mrežnicu i žilnicu. Može se pojaviti s zamagljenim vidom, bolovima u očima, crvenilom i osjetljivošću na svjetlo. Stražnji uveitis može se otkriti samo tijekom kompletnog pregleda oka i mora se liječiti kako bi se izbjegao gubitak vida i druge ozbiljne komplikacije.
Rana dijagnoza i liječenje rekurentne ili perzistentne očne upale je bitna, jer su neliječene komplikacije upale oka, jedan od vodećih uzroka invalidnosti kod bolesnika s Behçetovom bolesti.
22.3.2019