Posljedice uporabe marihuane u adolescenciji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Preadolescenti i adolescenti trebali bi izbjegavati konzumaciju kanabisa budući da je ona povezana sa značajno povećanim rizikom od razvoja depresije ili suicidalnosti kod osoba mlađe odrasle dobi.

Skupina autora Gobbi, Atkin, Zytynski, Wang Askari, Boruff, Ware, Marmorstein, Cipriani, Dendukuri i Mayo objavili su rezultate meta analize u časopisu JAMA o povezanosti uporabe marihuane u adolescenciji i rizika od razvoja depresije, anksioznosti i suicidalnosti u ranoj odrasloj dobi. Zaključak studije navodi da bi preadolescenti i adolescenti trebali izbjegavati konzumaciju kanabisa budući da je ona povezana sa značajno povećanim rizikom od razvoja depresije ili suicidalnosti kod osoba mlađe odrasle dobi.

Rezultati istraživanja diljem svijeta poklapaju se i pokazuju da od svih psihoaktivnih tvari adolescenti najčešće konzumiraju kanabis. Učinak konzumacije kanabisa na razvoj psihoze kod adolescenata do sada je bio vrlo detaljno istraživan, no malo se zna o učinku korištenja kanabisa na raspoloženje i suicidalnost kod mladih odraslih osoba.  

Cilj ove meta analize bio je dati jednu sažetu procjenu u kojem je opsegu konzumacija kanabisa tijekom adolescencije povezana s rizikom od razvoja posljedične velike depresije, anksioznosti i suicidalnog ponašanja.  

Uključene su longitudinalne i prospektivne studije, koje su procjenjivale uporabu kanabisa kod adolescenata mlađih od 18 godina (barem u jednoj točki) i potom je utvrđivan razvoj depresije kod odabranih mladih odraslih osoba (u dobi od 18 do 32 godine), te su bili ekstrahirani oni s kriterijima za prisustvo depresije ili anksioznosti i/ili suicidalnosti.  

 Uključene su studije koje su procjenjivale konzumaciju kanabisa i depresiju u različitim točkama od adolescencije do mlađe odrasle dobi i odgovarajuće omjere.

Provedene meta analize 11 studija uz uključenih 23 317 individuals, pokazale su da je konzumacija kanabisa kod adolescenata povezna s povećanim rizikom od razvoja depresije i suicidalnog ponašanja kasnije tijekom života, čak i kada nisu prisutni određeni premorbidni rizici. 

Omjer ispitanika konzumenata kanabisa koji su razvili depresiju u mlađoj odrasloj dobi u odnosu na nekonzumente  bila je 1.37 (95% CI, 1.16-1.62; I2 = 0%). Pokazalo se također da nije bilo statički značajne povezanosti s anksioznošću 1.18 (95% CI, 0.84-1.67; I2 = 42%), dok je omjer za suicidalne ideje  bio 1.50 (95% CI, 1.11-2.03; I2 = 0%), a za suicidalni pokušaj 3.46 (95% CI, 1.53-7.84, I2 = 61.3%).

Premda individualni nivo rizika ostaje umjeren do nizak, a rezultati ove studije još će u budućnosti trebati biti adekvatno potvrđeni prospektivnim studijama, visoka prevalencija adolescenata koji konzumiraju kanabis generira velik broj mladih ljudi koji bi mogli razviti depresiju i suicidalnost vezanu uz kanabis, što predstavlja važan javnozdravstveni problem.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Depresija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Bipolarni poremećaj

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Depresija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrijska pomoć

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Mozak

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSnimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]