Posljedice uporabe marihuane u adolescenciji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Preadolescenti i adolescenti trebali bi izbjegavati konzumaciju kanabisa budući da je ona povezana sa značajno povećanim rizikom od razvoja depresije ili suicidalnosti kod osoba mlađe odrasle dobi.

Skupina autora Gobbi, Atkin, Zytynski, Wang Askari, Boruff, Ware, Marmorstein, Cipriani, Dendukuri i Mayo objavili su rezultate meta analize u časopisu JAMA o povezanosti uporabe marihuane u adolescenciji i rizika od razvoja depresije, anksioznosti i suicidalnosti u ranoj odrasloj dobi. Zaključak studije navodi da bi preadolescenti i adolescenti trebali izbjegavati konzumaciju kanabisa budući da je ona povezana sa značajno povećanim rizikom od razvoja depresije ili suicidalnosti kod osoba mlađe odrasle dobi.

Rezultati istraživanja diljem svijeta poklapaju se i pokazuju da od svih psihoaktivnih tvari adolescenti najčešće konzumiraju kanabis. Učinak konzumacije kanabisa na razvoj psihoze kod adolescenata do sada je bio vrlo detaljno istraživan, no malo se zna o učinku korištenja kanabisa na raspoloženje i suicidalnost kod mladih odraslih osoba.  

Cilj ove meta analize bio je dati jednu sažetu procjenu u kojem je opsegu konzumacija kanabisa tijekom adolescencije povezana s rizikom od razvoja posljedične velike depresije, anksioznosti i suicidalnog ponašanja.  

Uključene su longitudinalne i prospektivne studije, koje su procjenjivale uporabu kanabisa kod adolescenata mlađih od 18 godina (barem u jednoj točki) i potom je utvrđivan razvoj depresije kod odabranih mladih odraslih osoba (u dobi od 18 do 32 godine), te su bili ekstrahirani oni s kriterijima za prisustvo depresije ili anksioznosti i/ili suicidalnosti.  

 Uključene su studije koje su procjenjivale konzumaciju kanabisa i depresiju u različitim točkama od adolescencije do mlađe odrasle dobi i odgovarajuće omjere.

Provedene meta analize 11 studija uz uključenih 23 317 individuals, pokazale su da je konzumacija kanabisa kod adolescenata povezna s povećanim rizikom od razvoja depresije i suicidalnog ponašanja kasnije tijekom života, čak i kada nisu prisutni određeni premorbidni rizici. 

Omjer ispitanika konzumenata kanabisa koji su razvili depresiju u mlađoj odrasloj dobi u odnosu na nekonzumente  bila je 1.37 (95% CI, 1.16-1.62; I2 = 0%). Pokazalo se također da nije bilo statički značajne povezanosti s anksioznošću 1.18 (95% CI, 0.84-1.67; I2 = 42%), dok je omjer za suicidalne ideje  bio 1.50 (95% CI, 1.11-2.03; I2 = 0%), a za suicidalni pokušaj 3.46 (95% CI, 1.53-7.84, I2 = 61.3%).

Premda individualni nivo rizika ostaje umjeren do nizak, a rezultati ove studije još će u budućnosti trebati biti adekvatno potvrđeni prospektivnim studijama, visoka prevalencija adolescenata koji konzumiraju kanabis generira velik broj mladih ljudi koji bi mogli razviti depresiju i suicidalnost vezanu uz kanabis, što predstavlja važan javnozdravstveni problem.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Suprug prolazi depresivne periode – kako da mu pomognem?

Manične epizode

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Depresija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Rapoloženje

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Depresija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Snimanje mozga

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSnimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi sa strahom i tjelesnim simptomima koji nemaju jasno medicinsko objašnjenje?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Zašto ne mogu normalno spavati unatoč terapiji za anksioznost?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]