Posljedice uporabe marihuane u adolescenciji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Preadolescenti i adolescenti trebali bi izbjegavati konzumaciju kanabisa budući da je ona povezana sa značajno povećanim rizikom od razvoja depresije ili suicidalnosti kod osoba mlađe odrasle dobi.

Skupina autora Gobbi, Atkin, Zytynski, Wang Askari, Boruff, Ware, Marmorstein, Cipriani, Dendukuri i Mayo objavili su rezultate meta analize u časopisu JAMA o povezanosti uporabe marihuane u adolescenciji i rizika od razvoja depresije, anksioznosti i suicidalnosti u ranoj odrasloj dobi. Zaključak studije navodi da bi preadolescenti i adolescenti trebali izbjegavati konzumaciju kanabisa budući da je ona povezana sa značajno povećanim rizikom od razvoja depresije ili suicidalnosti kod osoba mlađe odrasle dobi.

Rezultati istraživanja diljem svijeta poklapaju se i pokazuju da od svih psihoaktivnih tvari adolescenti najčešće konzumiraju kanabis. Učinak konzumacije kanabisa na razvoj psihoze kod adolescenata do sada je bio vrlo detaljno istraživan, no malo se zna o učinku korištenja kanabisa na raspoloženje i suicidalnost kod mladih odraslih osoba.  

Cilj ove meta analize bio je dati jednu sažetu procjenu u kojem je opsegu konzumacija kanabisa tijekom adolescencije povezana s rizikom od razvoja posljedične velike depresije, anksioznosti i suicidalnog ponašanja.  

Uključene su longitudinalne i prospektivne studije, koje su procjenjivale uporabu kanabisa kod adolescenata mlađih od 18 godina (barem u jednoj točki) i potom je utvrđivan razvoj depresije kod odabranih mladih odraslih osoba (u dobi od 18 do 32 godine), te su bili ekstrahirani oni s kriterijima za prisustvo depresije ili anksioznosti i/ili suicidalnosti.  

 Uključene su studije koje su procjenjivale konzumaciju kanabisa i depresiju u različitim točkama od adolescencije do mlađe odrasle dobi i odgovarajuće omjere.

Provedene meta analize 11 studija uz uključenih 23 317 individuals, pokazale su da je konzumacija kanabisa kod adolescenata povezna s povećanim rizikom od razvoja depresije i suicidalnog ponašanja kasnije tijekom života, čak i kada nisu prisutni određeni premorbidni rizici. 

Omjer ispitanika konzumenata kanabisa koji su razvili depresiju u mlađoj odrasloj dobi u odnosu na nekonzumente  bila je 1.37 (95% CI, 1.16-1.62; I2 = 0%). Pokazalo se također da nije bilo statički značajne povezanosti s anksioznošću 1.18 (95% CI, 0.84-1.67; I2 = 42%), dok je omjer za suicidalne ideje  bio 1.50 (95% CI, 1.11-2.03; I2 = 0%), a za suicidalni pokušaj 3.46 (95% CI, 1.53-7.84, I2 = 61.3%).

Premda individualni nivo rizika ostaje umjeren do nizak, a rezultati ove studije još će u budućnosti trebati biti adekvatno potvrđeni prospektivnim studijama, visoka prevalencija adolescenata koji konzumiraju kanabis generira velik broj mladih ljudi koji bi mogli razviti depresiju i suicidalnost vezanu uz kanabis, što predstavlja važan javnozdravstveni problem.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Depresija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Tjeskoba

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Depresija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Mozak

Depresija i komorbiditeti

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Depresija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]