Kompulzivno kupovanje, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Smatra se da je rani početak problematičnog ponašanja također zajednička karakteristika ovih ovisničkih aktivnosti, a epidemiološka istraživanja pokazuju da ovisnička ponašanja znaju postati problematična kasnoj adolescenciji.

U ovoj fazi razvoja društvo može najviše tolerirati impulzivnost i rizično ponašanje ili čak biti poticano od strane vršnjaka, što može formirati potencijalne rizične čimbenike za razvoj ovisnosti. No, neka su istraživanja pokazala porast takvog ponašanja i kod starije odrasle populacije.

Uz kompulzivno kupovanje javlja se niz drugih psihijatrijskih poremećaja kao što su poremećaji raspoloženja, anksiozni poremećaji, ovisnosti, drugi poremećaji impulse te poremećaji prehrane. Kompulzivno se kupovanje češće javlja kod žena, a kockanje i kompulzivno seksualno ponašanje kod muškaraca.
Takvo ponašanje ima svoje kratkoročne i dugoročne posljedice. Neposredno nakon kupovine javljaju se osjećaji sreće, zadovoljstva, olakšanja od stresa, smanjenje usamljenosti – no oni su kratkotrajni. Od dugoročnih posljedica potrebno je istaknuti financijske probleme uz osjećaj gubitka kontrole, što izaziva osjećaj krivnje, grižnje savjesti, srama, depresije, anksioznosti, a osobe često skrivaju od drugih svoje kupovine. Uglavnom su identificirane dvije skupine faktora koji potiču ovakvo ponašanje – psihološki (takve osobe češće imaju poremećaj raspoloženja, poremećaj ličnosti, nisko samopouzdanje, zavist, dosadu) i socio-kulturni čimbenici (što uključuje kupnju prestižnih proizvoda, neplanirano i impulzivno kupovanje). Smatra se da postoji povezanost sklonosti materijalističkim vrijednostima i kompulzivnog kupovanja.

Kao i kod drugih poremećaja kod kojih je prisutna kompulzivna komponenta (kompulzivno seksualno ponašanje, kockanje) te opsesivno kompulzivni poremećaj i u liječenju kompulzivnog kupovanja koriste se antidepresivi, odnosno selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina. Osim medikamentoznog liječenja, važno je osobu s ovim poremećajem uključiti u psihoterapiju, a najčešće se primjenjuje kognitivno-bihevioralna terapija te psihoanalitički psihoterapijski pristup.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]