Moždani udar i konzumacija alkoholnih pića i kave – praktična pitanja i odgovori

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Ovo je vrlo često i nezaobilazno pitanje u praksi svakog liječnika, odnosno, neurologa. Odgovor je „da“…

Mogu li piti alkoholna pića ako sam prebolio moždani udar ili imam visoki rizik za razvoj srčanožilnih bolesti?

Ovo je vrlo često i nezaobilazno pitanje u praksi svakog liječnika, odnosno, neurologa. Odgovor je „da“, ali uz jasnu ogradu u svezi količine konzumiranog alkohola. Osnovna je preporuka za muškarce da je dozvoljena dnevna količina, ovisno o vrsti alkoholnih pića; 2 dl vina, 0.5 l piva ili 0.3 dl koncentriranog, „žestokog“ alkoholnog pića (nikako ne sve zajedno!). Za žene se preporučuje za trećinu ili polovicu manja dnevna količina alkoholnih pića od navedene zbog njihove u prosjeku bitno manje tjelesne mase u odnosu na muškarce. Stoga osobe koje prakticiraju i vole popiti „čašu vina iza ručka“ mogu to i dalje činiti.
Osim ove načelne preporuke, svakako prije definitivnog stava i zaključka svaki se bolesnik treba konzultirati sa svojim obiteljskim liječnikom i/ili neurologom ovisno o lijekovima koje uzima. Uzimanje nekih lijekova, poput onih za „razrjeđivanje“ krvi, uz redovitu konzumaciju alkoholnih pića mogu povećati rizik krvarenja i sl.

Debljaju li alkoholna pića?
Odgovor je ponovno “da”.

Alkohol sadrži 7 kcal po gramu, odnosno dvostruko više kalorija od proteina i ugljikohidrata. Sadrži tek nešto kalorija manje od masti, koje imaju 9 kcal po gramu. Kalorijska vrijednost primjerice vina, ovisi o sorti te tako 1 dcl bijelog vina ima oko 82 kcal, dok 1 dcl crnog vina ima oko 85 kcal. Slatka i desertna vina imaju više kalorija, oko cca 178 kcal, a pjenušci oko 138 kcal u 1 dcl.

Također, važno je naglasiti da kalorije iz alkohola nemaju nikakve nutritivne vrijednosti potrebne za zdravi metabolizam, ubrzavaju skladištenje masti i neminovno dovode do debljanja, naravno, ako se alkoholna pića konzumiraju nekontrolirano.

Smijem li piti kavu ako sam prebolio moždani udar?
Ispijanje kave tradicionalno je vrlo rasprostranjeno na našim prostorima.

Osnovni sastojak kave je kofein kojeg jedna standardna šalica crne kave sadrži 100 – 150 mg. Kofein ima višestruke učinke na cijeli organizam. Učinci crne kave na srce i krvožilje sastoje se od ubrzanja srčane frekvencije, širenja koronarnih arterija, povećavanja snage srčanog pumpanja itd.

Uglavnom se smatra da konzumacija crne kave povisuje krvni tlak, ali to se prema istraživanja većinom događa u osoba koje napitke od kave ne piju redovito. U osoba koje redovito piju napitke kave, kod njih se stvara tzv. “tolerancija” i prilagodba organizma pa stoga ne dolazi do znatnijeg porasta tlaka. Također, napitci kave povećavaju izlučivanje mokraće što je učinak i pojedinih lijekova za snižavanje tlaka. Kako napitci kave ubrzavaju rad srca, osobama koje boluju od različitih aritmija savjetuje se ne konzumirati ih.
U zdravih osoba, ali i većine onih sa srčanožilnim bolestima, pa tako i onima s preboljelim moždanim udarom, do dvije šalice kave na dan ne bi trebale izazivati tegobe niti pogoršavati njihovo stanje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dugotrajno oštećenje jetrenog tkiva

 Ciroza jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCiroza jetre je teška kronična bolest koja nastaje kao posljedica dugotrajnog oštećenja jetrenog tkiva. Ova bolest postupno uništava zdravu jetru, zamjenjujući njezine funkcionalne stanice ožiljnim tkivom. Kako je jetra jedan od najvažnijih organa u tijelu, oštećenje njenog tkiva može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Ciroza se razvija polako i često bez simptoma u početku, ali […]

Hrana

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Pretilost

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDebljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Alkohol

Konzumacija alkohola

Alkohol

Utjecaj vrućina na bolesti i djelovanje lijekova

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTa pasja vrućina! Pasja vrućina više nije iznimka u ljetnim mjesecima nego je postala pravilo. Visoke temperature, povećani postotak vlage u zraku te nagle promjene atmosferskih tlakova najviše utječu na ranjive skupine kao što su starije osobe, trudnice, djeca i bolesnici s kroničnim bolestima. Kako se temperature ovih dana često penju preko 30 stupnjeva, postavlja […]

Alkohol

Mokrenje i alkohol

Iz iste kategorije

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]