Perioperativni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema literaturnim podacima incidencija perioperativnog infarkta miokarda je oko 5,0 % nakon velikih nekardijalnih operacija. Perioperativni infarkt miokarda povezan je s većim morbiditetom…

Prema literaturnim podacima incidencija perioperativnog infarkta miokarda je oko 5,0 % nakon velikih nekardijalnih operacija. Perioperativni infarkt miokarda povezan je s većim morbiditetom, produženim bolničkim liječenjem, povećanim troškovima liječenja i bolničkim mortalitetom. Također je poznato da bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda imaju češće rehospitalizacije nego oni bez infarkta. Otprilike 11% bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda doživi ponovni infarkt miokarda. Otprilike 36% bolesnika 6 mjeseci nakon perioperativnog  infarkta ponovno se hospitalizira. Nedavno su objavljeni rezultati studije iz SAD u kojoj su analizirani podaci 3 807 357 bolesnika starijih od 18 godina, a  koji su bili podvrgnuti  velikim nekardijalnim operacijama. Perioperativni infarkt miokarda imalo je  8085 (0,2%) bolesnika, a od njih je u bolnici umrlo 1135 (14%). Infarkt miokarda s elevacijom ST-spojnice (STEMI) imalo je 18,6%, a infarkt miokarda bez elevacije ST-spojnice (NSTEMI) 81,4% bolesnika.

Bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda bili su starije životne dobi (srednja dob: 73 godine), a bolesnici bez infarkta bili su mlađi (srednja dob: 53,2 godine). U skupini bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda bilo je više pušača 28,5%, hipertoničara 70,5%,  dijabetičara 35,5% , zatim s hiperlipidemijom 45,5%, anemijom 24,3% i koronarnom bolešću 53,3%, sa zatajivanjem srca 29,7% i KOPB  22,5%  nego u skupini bez infarkta miokarda. U skupini bolesnika bez perioperativnog infarkta miokarda bilo je 22,3% pušača, 41,7% hipertoničara,16,4% dijabetičara, hiperlipidemiju imalo je 24,7%,koronarnu bolest 9,3%, zatajivanje srca u anamnezi 3,0%, anemiju 12,1% i KOPB 13,1% bolesnika. Postavlja se pitanje kod kojih nekardijalnih operacija je veći rizik nastanka perioperativnog infarkta miokarda. Na ovo pitanje također nam je dala odgovor navedena studija. Veća incidencija perioperativnog infarkta miokarda bila je na ortopediji, vaskularnoj kirurgiji i općoj kirurgiji nego na neurokirurgiji, urologiji, plastičnoj kirurgiji i kirugiji uha i grla. Rezultati ovog istraživana pokazuju da gotovo jedan od tri bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda umre u bolnici ili se ponovno hospitalizira unutar mjesec dana nakon velike nekardijalne operacije. Značajno veći rizik imaju bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda s elevacijom ST-spojnice nego bolesnici s infarktom miokarda bez elevacije ST-spojnice. Rezultati studije pokazuju da prevencija i zbrinjavanje bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda nažalost još uvijek nije optimalna. Ciljevi zbrinjavanja ovih bolesnika jesu poboljšati ishod i smanjiti mortalitet i smanjiti broj ponovnih hospitalizacija.

U zaključku možemo naglasiti da veći rizik za perioperativni infarkt imaju bolesnici starije životne dobi, pušači, hipertoničari, dijabetičari i oni s anemijom, hiperlipidemijom, koronarnom bolešću i KOPB. Perioperativni infarkt miokarda vodeći je uzrok morbiditeta i mortaliteta nakon velikih nekardijalnih operacija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Infarkt miokarda

Infarkt miokarda – kada se mama treba javiti na pregled?

ASK

Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica. Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan […]

LDL kolesterol

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Jedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

Infarkt miokarda

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute 5. TAKOTSUBO KARDIOMIOPATIJA To je sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane klijetke koja se prezentira akutnim, prolaznim srčanim zatajenjem bez dokazane okluzije koronarne arterije na koronarogramu. Često je glavni uzrok psihofizički stres. Tom fenomenu su sklonije žene u menopauzi. Patofiziološki mehanizmi su različiti i složeni. U akutnoj fazi mortalitet je od 0% do 8% i obično […]

Proteini

Smijem li kao srčani bolesnik koji je imao infarkt koristiti proteine?

Infarkt miokarda

Liječenje dislipidemija u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici stariji od 70 godina čine trećinu do polovice bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a 80% smrtnih ishoda zbog akutnog infarkta miokarda pogađa osobe starije od 65 godina.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]