Poremećaj prilagodbe

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poremećaj prilagodbe je privremeno stanje uzrokovano stresom. Povezano je sa psihološkim, a ponekad i drugim simptomima koji mogu ometati svakodnevni život…

Poremećaj prilagodbe je privremeno stanje uzrokovano stresom. Povezano je sa psihološkim, a ponekad i drugim simptomima  koji mogu ometati  svakodnevni život. To je stanje koje nastaje kada se osoba ne može prilagoditi nekoj novonastaloj životnoj situaciji koja uključuje veliku promjenu u životu ili gubitak. Različiti stresni događaji ili teške životne situacije mogu potaknuti razvoj ovog poremećaja, kao što su gubitak voljene osobe, kraj emocionalne veze ili braka, gubitak ili promjena posla, teška bolest (vlastita ili bliske osobe), napad ili pljačka, prometna nesreća, velika promjena u životu (stupanje u brak, dobivanje djeteta, odlazak u mirovinu) i niz drugih. Nemogućnost prilagodbe na stresni događaj može uzrokovati jedan ili više izraženih psihičkih i fizičkih simptoma. Javlja se kod djece i odraslih.

Za postavljanje dijagnoze poremećaja prilagodbe moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji:

  • emocionalni poremećaji ili poremećaji u ponašanju javljaju se kao reakcija na stresan događaj koji se javio unazad tri mjeseca, reakcija na stresan događaj svojim intenzitetom nadilazi očekivanu reakciju, simptomi nisu isključivo posljedica reakcije žalovanja.

Simptomi

Psihičke i fizičke simptome povezane s poremećajem prilagodbe obično se javljaju tijekom ili odmah nakon iskustva stresnog događaja. Iako  poremećaj traje ne dulje od šest mjeseci, simptomi bolesti se mogu nastaviti ako se stresor ne ukloni. Neki ljudi imaju samo jedan simptom, neki višestruke.

Mentalni simptomi poremećaja prilagodbe mogu uključivati: buntovnost i impulzivnost, plačljivost, pojačanu napetost, sniženo raspoloženje, smetnje apetita, gubitak energije, nedostatak koncentracije, gubitak samopouzdanja, suicidalne misli.

Tjelesni simptomi mogu uključivati: nesanicu, mišićne trzaje ili drhtanje, umor, bolove u tijelu, lošu probavu.

Ostali simptomi koji se javljaju u sklopu ovog poremećaja su: izostajanje s posla ili iz škole, zabrinutost, učestale glavobolje, povećana konzumacija alkohola ili drugih psihoaktivnih tvari, te općenito sklonost destruktivnom ponašanju. Kod djece i adolescenata prevladavaju smetnje u ponašanju, dok su kod odraslih češće prisutne emocionalne smetnje (potištenost ili tjeskoba).

Ovaj se poremećaj može javiti kod bilo koga i u bilo kojoj dobi, no češće se javlja u situacijama prijelaza iz jednog životnog razdoblja u drugi, a to su mladost, zrela dob i starija životna dob. Ipak, navodi se da je važna životna dob u smislu da je npr. gubitak posla lakše prebroditi u mlađoj dobi jer su ujedno i veći izgledi za pronalaženje novog posla. Poremećaj prilagodbe može biti posljedica jednog stresnog događaja ili istovremene pojave više zasebnih događaja.

Kod akutnog poremećaja prilagodbe simptomi traju do šest mjeseci, a dulje trajanje smetnji se klasificira kao kroničan poremećaj prilagodbe.

Liječenje poremećaja prilagodbe:

  • ponekad zahtijeva samo kratkoročno liječenje ali ima i pacijenata koji moraju  biti tretirani tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Poremećaj prilagodbe liječi se farmakoterapijom u kombinaciji sa psihoterapijom.

Farmakoterapija: koriste se benzodiazepini (kao što lorazepam i alprazolam), nonbenzodiazepinski anksiolitik, SSRI ili SNRI (poput sertralina i venlafaksin).

Postoji nekoliko vrsta terapije koje se koriste za liječenje poremećaja prilagodbe:

  • psihoterapija (savjetovanje i suport)
  • obiteljske i grupne terapije
  • grupe podrške specifične za uzrok poremećaj prilagodbe
  • kognitivne bihevioralne terapije ili CBT (fokusira na rješavanje problema promjenom neadekvatnog način razmišljanja i ponašanja)
  • interpersonalna psihoterapija ili IPT (kratkoročni psihoterapija tretman)

Prevencija

Nema sigurnog načina za sprječavanje poremećaja prilagodbe. Međutim, učenje o antistresnim metodama i stvaranju vještina može pomoći nositi se s stresom. Postati prilagodljiviji znači biti u stanju prevladati stres. Dobro je razvijati snažnu socijalnu mrežu ljudi koja vam može biti važna podrška, živjeti zdravo, stvarati i povećavati svoje samopoštovanje.

To sve može biti korisno da se čovjek pripremi za stresne situacije, posebice ako unaprijed zna da slijede.  Također možete nazvati svog liječnika ili terapeuta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Krvarenje

Je li kašnjenje i oskudno krvarenje moguće uz kontracepcijske tablete nakon stresa?

Mozak shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Zdravlje

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Prehrana

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Stres

Pomaže li nervoza u procesu ozdravljenja ili može imati štetne posljedice?

Psihoterapija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Može li metilfenidat pomoći kod tjeskobe i problema s koncentracijom?

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2655273413

Liječenje depresije nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]

Psihijatrija

Mogu li anksioznost i panični napadaji biti uzrok dugotrajnih probavnih tegoba?