Bol – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neuropatska bol nastaje nakon disfunkcije ili oštećenja središnjeg ili perifernog živčanog sustava…

Neuropatska bol

Neuropatska bol nastaje nakon disfunkcije ili oštećenja središnjeg ili perifernog živčanog sustava.

Uzroci su:

  • virusi (herpes, HIV),
  • trauma (akutna ozljeda, bol nakon operacije, hernija diska ili spondiloza),
  • tumori,
  • učinci zračenja,
  • upala živca (neuritis, radikulitis, Guillain-Barreov sindrom…),
  • metabolički (polineuropatija, na primjer kod dijabetesa, bolesti štitnjače,  dugotrajna izloženost otrovnim otapalima, alkoholu i sl.),
  • promjene u središnjem živčanom sustavu (moždani udar, multipla skleroza, tumori, spinalne ozljede),
  • oštećena periferna cirkulacija (dijabetička angiopatija, arteritis – upala arterija)
  • nepoznati uzrok (trigeminalna neuropatija…)

Genetska predispozicija pogoduje razvoju neuropatske boli.

Simptomi

Važno je obaviti razgovor s bolesnikom te ispitati postojanje neurološke ozljede, disfunkcije ili bolesti. Bol se javlja na mjestu distribucije živca. Slijedeći poremećaji osjeta su prisutni u anatomskoj distribuciji živca ili na mjestu projekcije živca: promijenjen prag boli (bol se ponekad može pojaviti s vrlo laganim dodirom po tijelu), te promjena kvalitete osjeta (bol, peckanje, “glupi” osjećaj na dodir s metalnim predmetom ili pamučnom krpom). Ponekad je prisutna i dugotrajna bol nakon laganog dodira, hlađenja i sl.

Dijagnostički testovi

Sastoje se od testova za četiri jednostavna modaliteta za površinski osjet: dodir, bol, temperatura (hladno/toplo), od kojih najmanje jedan mora biti zahvaćen neuropatskom boli i anatomski je u skladu s distribucijom živca. Ispitivanje se vrši s tupim predmetom, iglom, četkom, glazbenom viljuškom (128 Hz) i s metalnim valjkom koji je zagrijan na temperaturu od 40 stupnjeva. Ukoliko je poremećen samo jedan od osjeta to nam govori u prilog oštećenja živca. Duboki osjet se ispituje glazbenom viljuškom na 128 Hz.

Od laboratorijskim nalaza se koriste: B12, šećer u krvi, hormoni štitnjače (TSH, T4, T3), jetrene probe (ALT, AST, GGT).

Brzo napredovanje neuropatske boli budi sumnju na vaskulitis (upala krvnih žila), kao i na zloćudne tumore.  

U diferencijalnu dijagnozu ubrajamo miofascijalni bolni sindrom s osjetljivošću određenih točaka na pritisak.

Liječenje

Liječenje nije jednostavno, otprilike samo polovica bolesnika reagira dobro na liječenje i ima olakšanje boli.  Liječenje dijelimo na farmakološko (lijekovi), fizioterapiju i na invazivne tehnike.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Može li se bol i utrnutost noge kod MR nalaza lumbalne kralježnice riješiti fizikalnom terapijom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači RTG nalaz osteoartritisa i osteopenije zglobova šake kod starije osobe?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_196148240_L

Degenerativna ozljeda meniska – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Menisci su hrskavice u obliku slova C koje se nalaze unutar koljenskog zgloba. Jedan se nalazi na unutarnjoj strani koljena (medijalni menisk) i drugi na vanjskoj strani koljena (lateralni menisk). Voda čini otprilike 70%-75% normalnog meniskusa, a suha masa se sastoji uglavnom od kolagena i elastina. Vanjski dijelovi meniska imaju dobru opskrbu krvlju, dok […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]