Nepovoljni kardiovaskularni događaji nakon premoštenja koronarnih arterija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U nepovoljne kardiovaskularne događaje ubrajamo smrt od koronarne bolesti srca, nefatani infarkt ili reinfarkt miokarda, zatajenje srca, ponovnu revaskularizaciju miokarda, fatalni i nefatalni moždani udar. Kirurško liječenje koronarne bolesti srca premoštenjem koronarnih arterija tijekom više od 50 godina rezultiralo je smanjenjem smrtnosti i poboljšanjem kvalitete života milijuna koronarnih bolesnika širom svijeta…

U nepovoljne kardiovaskularne događaje ubrajamo smrt od koronarne bolesti srca, nefatani infarkt ili reinfarkt miokarda, zatajenje srca, ponovnu revaskularizaciju miokarda, fatalni i nefatalni moždani udar. Kirurško liječenje koronarne bolesti srca premoštenjem koronarnih arterija tijekom više od 50 godina rezultiralo je smanjenjem smrtnosti i poboljšanjem kvalitete života milijuna koronarnih bolesnika širom svijeta. Brojne kontrolirane multicentrične studije uspoređivale su rezultate medikamentne i kirurške terapije koronarne bolesti srca. Rezultati studija pokazuju manju godišnju smrtnost i veći broj bolesnika bez simptoma angine pektoris u skupini kirurški liječenih bolesnika.

Provedena su brojna istraživanja o utjecaju premoštenja koronarnih arterija na pojavnost nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Rezulati istraživanja objavljeni su u brojnim prestižnim znanstvenim medicinskim časopisima. Završio sam istraživanje o učestalosti nepovoljnih kardiovaskularnih događaja kod 102 uzastopna bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. Ispitivana skupina bolesnika imala je 95 muškaraca i 7 žena u dobi od 36 do 68 godina, prosječne dobi 53,4 godine. Vrijeme praćenja bolesnika bilo je 55,7 mjeseci.

Tijekom praćenja 9 bolesnika (8,8%) imalo je infarkt ili reinfarkt miokarda, a 6  bolesnika (5,9%) bilo je podvrgnuto ponovnom kirurškom zahvatu premoštenja koronarnih arterija tj. ponovljenoj revaskularizaciji miokarda. Godišnja pojavnost infarkta ili reinfarkta miokarda bila je 1,9%. Zatajenje srca imalo je 10 bolesnika (9,8%)  i zbog toga su bili hospitalizirani, a zbog srčanih aritmija liječeno je 5 bolesnika (4,9%). Simptome angine pektoris imala su 34 bolesnika (34,3%). Tijekom praćenja umrlo je 8 bolesnika (7,8%), znači da je godišnja smrtnost bila 3,3%.  Uzroci smrti bili su iznenadna srčana smrt, zatajenje srca, fatalni infarkt miokarda i fatalni moždani udar. U prvoj godini praćenja bilo je najviše nepovoljnih kardiovaskularnih događaja, ukupno 13. Sve ponovljene operacije premoštenja koronarnih aretrija učinjene su u prvih 5 godina prećenja bolesnika. Statističkom obradom podataka ustanovljena je povezanost između dobi bolesnika, sistoličke funkcije lijeve klijetke, postignutog opterećenje na testu opterećenja-ergometriji, funkcijsko stanje bolesnika prema kliničkim kriterijima Kardiološkog društva iz New Yorka engl. (NYHA) i nepovoljnih kardiovaskularnih događaja.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da većina bolesnika 55,7 mjeseci nakon premoštenja koronarnih arterija nema simptome angine pektoris. Godišnja smrtnost bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija je niska (3,3%). Prediktori nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija jesu: starija životna dob, oštećenje sistoličke funkcije lijeve klijetke, postignuto niže opterećenje na ergometriji, lošije funkcijsko stanje bolesnika prema (NYHA) klasifikaciji i simptomatska ishemija miokarda ustanovljena kontinuiranim snimanjem EKG-a  tijekom 24 sata (Holter EKG-a). Nažalost veći dio bolesnika prije kao i nakon operacije premoštenja koronarnih arterija ima prekomjernu tjelesnu težinu. U idućem članku analizirati ću utjecaj indeksa tjelesne mase (ITM), odnosno prekomjerne tjelesne težine na pojavnost neželjenih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da premoštenje koronarnih arterija smanjuje rizik nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Međutim, smanjenje rizika ne ovisi samo o operaciji premoštenja koronarnih arterija. Za dodatno smanjenje rizika potrebna je svakodnevna tjelesna aktivnost,  prestanak pušenja nakon operacije i redukcija prekomjerne tjelesne težine.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Je li nalaz ultrazvuka srca uredan unatoč blagim promjenama zalistaka?

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Prehrana shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Čimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Srce Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Srce

Trebam objašnjenje EKG nalaza i mišljenje o mogućem značaju

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]