Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok mortaliteta u žena. Još od 1984. godine smrtnost od kardiovaskularnih bolesti veća je u žena nego u muškaraca. Zahvaljujući reperfuzijskoj terapiji akutnog infarkta miokarda unazad 20 godina vidi se smanjenje mortaliteta u žena.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok mortaliteta u žena. Još od 1984. godine smrtnost od kardiovaskularnih bolesti veća je u žena nego u muškaraca. Zahvaljujući reperfuzijskoj terapiji akutnog infarkta miokarda unazad 20 godina vidi se smanjenje mortaliteta u žena.
Tijekom jednogodišnjeg praćenja nakon akutnog infarkta miokarda smrtnost u žena veća je nego u muškaraca. Također je veća učestalost zatajenja srca i moždanog udara u žena. Povećanje učestalosti ovih događaja možemo pripisati utjecaju čimbenika rizika kao što su šećerna bolest, povišeni krvni tlak, depresija i oštećenje bubrežne funkcije. Kada se između muškaraca i žena uspoređuje učestalost infarkta miokarda bez elevacije ST-spojnice (engl. NSTEMI), spontanane disekcije koronarne arterije i spazam koronarne arterije tada se može ustanoviti da su ove pojave češće u žena. Za razliku od muškaraca mlađe žene imaju veći rizik smrti nakon akutnog infarkta miokarda nego muškarci. Trend povećanja incidencije koronarne bolest srca u žena je u dobi između 45 i 65 godina. Istraživanja koja se provode u odnosu na dob uključuju povezanost s biološkim specifičnostima određenim za ženski spol, kliničkim manifestacijama uz socijalne i mentalne čimbenike koji mogu povećati rizik od akutnog infarkta u mlađih žena. Rasna i etnička pripadnost žena također spadaju u važne čimbenike koji su predmet brojnih istraživanja infarkta miokarda u žena. Rezultati istraživanja pokazuju da crnkinje imaju veću incidenciju akutnog infarkta miokarda nego bjelkinje, a također imaju i veću incidenciju iznenadne srčane smrti. Žene koje žive u Aziji i Indiji imaju veću smrtnost koja može biti povezana s većom učestalosti čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.
Patofiziologija nastanka akutnog infarkta miokarda nešto je drugačija u žena nego u muškaraca. Muškarci imaju češće prisutnu rupturu plaka u akutnom infarktu miokarda nego žene. Erozija plaka koronarne arterije češća je u žena nego u muškaraca, poglavito u mlađih žena. Spontana disekcija koronarne arterije kao rijetki uzrok akutnog infarkta miokarda češće je prisutna u žena nego u muškaraca, poglavito u mlađih žena.
Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti slični su u muškaraca i žena. Međutim, postoje ipak neke razlike u jačini pojedinih čimbenika rizika. U više od 90% žena akutni infarkt miokarda povezan je s pušenjem, arterijskom hipertenzijom, pretilosti centralnog tipa, šećernom bolešću, tjelesnom neaktivnošću, konzimiranjem alkoholnih pića, povišenim masnoćama u krvi i psihosocijalnim čimbenicima. Zanimljivo je da su svi ovi čimbenici rizika promjenljive naravi, tj. možemo ih eliminirati promjenom loših životnih navika ili lijekovima. Što se tiče pušenja cigareta kao čimbenika rizika on je jači i opasniji za žene nego za muškarce. Povišeni krvni tlak glavni je čimbenik rizika u žena. Niže vrijednosti LDL kolesterola, povišene vrijednosti triglicerida, pretilost i šećerna bolest svi oni pojedinačno ili zajedno povećavaju rizik akutnog infarkta miokarda u žena.
U nekoliko ranijih članaka bilo je riječi o razlikama između žena i muškaraca u simptomima, biomarkerima koji pokazuju oštećenje srčanog mišića kao i o razlikama u dijagnostičkim postupcima akutnog infarkta miokarda. Što se tiče reperfuzijske terapije akutnog infarkta miokarda perkutanom koronarnom intervencijom (PCI) i ugradnjom stenta, žene imaju povećani rizik krvarenja u odnosu na muškarce osim rizika od intrakranijalnog krvarenja koji je manji u žena. Medikamentna terapija akutnog infarkta žena i muškaraca je ista, a uključuje beta-blokatore, ACE inhibitore ili blokatore angiotenzinskih receptora, antitrombocitne lijevove i statine.
U zaključku važno je naglasiti da žene imaju veći rizik smrti nakon akutnog infarkta miokarda i veći rizik krvarenja nakon perkutane koronarne intervencije nego muškarci osim rizika intrakranijalnog krvarenja koji je manji u žena nego u muškaraca.
11.3.2016
