Ljuto je zdravo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Svu hranu koja kod konzumacije izaziva osjet “ljutog” teško je svesti pod zajednički nazivnik u smislu djelovanja na zdravlje.

Različite skupine namirnica posjeduju različite molekule i skupine biljnih kemikalija koje izazivaju takve senzacije prilikom konzumacije. Neke od poznatih fitokemikalija su primjerice kapsaicin iz paprike i feferona, alicin iz luka, alicin iz češnjaka. Nadalje, veliki bijeli mesnati korijen hrena bogat je biljnom kemikalijom po imenu sinigrin, hlapivom tvari s karakterističnom pikantnom aromom. Još je takvih primjera u biljnom svijetu, a djelovanje fitokemikalija na zdravlje vrlo je široko i različito, obično se govori o protuupalnim, antioksidacijskim, antimikrobnim i antimutagenim učincima.  

Receptori za ljutu hranu

David Julius i njegov tim sa Sveučilišta u Kaliforniji svojim su istraživanjima rasvijetlili neka od „gorućih“ pitanja kada je riječ o uživanju u ljutoj hrani. Važan napredak u shvaćanju ljudske fiziologije napravljen je još prije nekoliko desetljeća kada se proučavao utjecaj morfija na mozak te su otkriveni receptori za morfij i njegove derivate. Znanstvenici su pretpostavili da budući da posjedujemo takve receptore, vjerojatno i u tijelu postoje molekule analogne morfiju.

Pretpostavka je bila točna, uskoro su otkriveni endogeni opioidi, a zajedno s njima i regulatorni sustav kontrole boli. Također, otkriveno je da konzumacija ljute hrane aktivira molekularne mehanizme za bol. Temeljem tih spoznaja, David Julius i suradnici istražili su prirodu receptora kapsaicina – aktivne tvari porijeklom iz čili papričica i feferona odgovorne za ljuti okus ovoga povrća. Otkrili su da je ova tvar topljiva u mastima što objašnjava zašto žarenje u ustima ne možemo ugasiti čašom vode, ali si možemo pomoći žvakanjem korice kruha.

Objasnili su i zašto su ljubitelji ljutog toliko otporni na konzumaciju feferona i druge ljute hrane. Naime, kontinuiranim izlaganjem kapsaicinu dolazi do odumiranja stanica koje sadrže receptore za ovu molekulu.

Ljekovitost kapsaicina iz ljute paprike

Kapsaicin je specifična tvar i sastavni dio plodova roda Capsicum kojemu pripada paprika, a daje ljutinu plodovima. Prema količini kapsaicina, koja je obično obrnuto proporcionalna veličini ploda, provedena je klasifikacija na slatke i ljute sorte paprike. Kapsaicin ima ljekovito djelovanje jer djeluje antiseptički, a u probavnom sustavu spriječava razvoj bakterija truljenja i poboljšava probavu hrane draženjem sluzokože crijeva.

Iako je uvriježen stav da ljute papričice ili chilli nisu preporučljive kod dispepsije, istraživanja pokazuju drugačije. Aktivna tvar iz ljutih papričica – kapsaicin – ima zaštitno djelovanje na sluznicu želuca. Čini se da kapsaicin ne stimulira nego inhibira lučenje želučane kiseline te potiče dotok krvi u mukozno tkivo želuca. Ipak, čini se da akutno izlaganje većim koncentracijama kapsaicina i chillija može pogoršati abdominalnu bol i osjećaj pečenja kod bolesnika s dispepsijom. S druge strane, kontinuirani unos prirodnog chillija smanjuje tegobe gastritisa i refluksne bolesti, a slično pokazuju i epidemiološke studije budući da je učestalost ulkusa želuca značajno niža u populacijama koje konzumiraju veće količine chillija.

Kapsaicinom protiv suvišnih kilograma

Istraživanja novijeg datuma daju nam uvid u dodatne koristi kapsaicina na zdravlje pri čemu je osobito zanimljivo saznanje kako ovaj ljuti sastojak može biti koristan u borbi protiv suvišnih kilograma.

U istraživanju, objavljenom prije nekoliko godina u časopisu Physiology & Behavior, ispitivan je učinak jednog grama sušene i mljevene ljute paprike. Rezultati su pokazali kako unos ljute paprike povećava tjelesnu temperaturu i time energetsku potrošnju. Dodatno, otkriveno je i kako konzumacija crvene paprike utječe na smanjenje osjećaja gladi i želje za izrazito masnom, slanom i slatkom hranom, ali samo kod osoba koje nemaju naviku konzumirati crvenu papriku. Kod osoba koje redovito konzumiraju ljutu crvenu papriku, ona ne ostvaruje jednak učinak.

I ranijih su godina provođena istraživanja slične tematike, pa je tako tim japanskih znanstvenika proveo istraživanje o utjecaju unosa crvene paprike na ukupan unos masti. Došli su do interesantne spoznaje da crvena paprika, ukoliko se uključi u jelovnik, može „kočiti“ unos masti. Vjerojatno do ove pojave dolazi zbog upečatljivog okusa koji nosi crvena paprika te na taj način smanjuje potrebu za masti, a poznato je da upravo mast daje onaj jedinstveni puni okus jelima.

Zaključno, smatra se da začinjena hrana povećava potrošnju energije za probavu hrane i apsorpciju nutrijenata. Iako je ovo povećanje vrlo skromno, čini se da uključivanje ljutih papričica i feferona u prehranu može pridonijeti mršavljenju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prehrana

Prištevi – što još mogu probati?

Prehrana

Ljetna prehrana bez mitova: kako sačuvati zdravu probavu u toplim danima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjetni mjeseci donose promjene u prehrambenim navikama, a to nerijetko utječe i na naš probavni sustav. Često se preporučuje “lagana” hrana jer se vjeruje da probava ljeti radi sporije, no kod zdravih osoba ona funkcionira jednako dobro i u toplim uvjetima. Osjećaj težine nakon obroka zapravo je posljedica prekomjernog unosa masne hrane, nedovoljne hidracije i […]

Spavanje

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Vlakna

Osnovne činjenice i trendovi na području dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Karcinom pluća

Prehrana i zdravlje pluća

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno […]

Prehrana

Bolovi u trbuhu

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]