Granični poremećaj osobnosti i psihotični simptomi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Osobe s graničnim poremećajem osobnosti (emocionalno nestabilni poremećaj osobnosti) imaju značajne poteškoće u emocionalnom (intenzitet i izmjene osjećaja), ponašajnom, kognitivnom (spoznajnom) i interpersonalnom (poteškoće u odnosima s drugim ljudima) funkcioniranju, iskazuju autodestruktivno ponašanje (usmjereno na sebe) uključujući samoozljeđivanje i suicidalno ponašanje.

Naziv potječe od ranih koncepata graničnog poremećaja osobnosti koji se temelje na ideji da se ovi pacijenti nalaze „na rubu, granici“ prema psihozi. Novija istraživanja nisu dala znanstvenu potporu tim konceptima. Naime, činjenica je da praktično svi pacijenti sa graničnim poremećajem osobnosti prije ili kasnije, obole od drugog duševnog poremećaja uz poremećaj osobnosti. No, najčešći među njima nisu psihotični poremećaji nego poremećaji raspoloženja (depresija i bipolarni poremećaj), zlouporaba i ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), poremećaji hranjenja (osobito bulimija), poremećaj pažnje s hiperaktivnošću i anksiozni poremećaji.

S druge strane, kada su pod velikim stresom, osobe s graničnim poremećajem osobnosti mogu doživjeti kratke i prolazne psihotične epizode s gubitkom uvida u stvarnost ili bizarnim ponašanjem ili simptomima (sumanutosti, halucinacije, dezorganizirano mišljenje, dezorganizirano ponašanje). Upravo su ti simptomi jedan od kriterija za dijagnozu graničnog poremećaja osobnosti, mogu se i ne moraju javiti, dio su samog poremećaja i ne zadovoljavaju kriterije za dijagnozu drugog, psihotičnog poremećaja.

Znanstvena istraživanja pokazuju da 20-50% osoba s graničnim poremećajem osobnosti povremeno ima ovakve simptome. Nadalje se pokazalo kako su ovi simptomi u fenomenološkom smislu i emocionalnom utjecaju slični onima u osoba sa psihotičnim poremećajima, ozbiljni su i zahtijevaju promptno liječenje. Zbog svoje povezanosti sa stresom, ove se psihotične epizode nazivaju i „reaktivnim“. Osobe s takvim tegobama iskrivljeno doživljavaju stvarnost i imaju kriva uvjerenja. Sklone su krivo tumačiti ili preuveličavati ono što drugi osjećaju prema njima osobito u bliskim odnosima. Mogu imati i promijenjeni doživljaj samoga sebe ili okoline, a ponekad i slušne obmane neugodnog karaktera.  Iako su ovakva iskustva kratkotrajna, mogu biti vrlo ozbiljna i znak su pogoršanja poremećaja.

S obzirom na izražene psihotične simptome, te gotovo redovito pridruženo psihomotorno uznemirenje, impulzivnost i nepredvidivost, nužna je hitna stručna pomoć.  U većini slučajeva, nakon psihotične epizode, osoba se vraća na raniju razinu funkcioniranja. Lijekovi izbora za liječenje psihotičnih epizoda su antipsihotici. Randomizirana kontrolirana znanstvena istraživanja dokazuju učinkovitost novije generacije antipsihotka (olanzapin, risperidon, kvetiapin, aripiprazol, ziprasidon, sulpirid, amisulprid, sertindol, klozapin – registrirani u Hrvatskoj) u liječenju psihotičnih simptoma, ali i pridruženih simptoma psihomotorne agitacije, razdražljivosti, agresivnosti, promjena raspoloženja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]

Psihijatrija shutterstock_718245883

Prekomjerno pijenje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMjesec siječanj bio je posvećen javnozdravstvenoj akciji pod nazivom „Suhi siječanj“, a odnosio se na konzumaciju alkohola. Glavno pitanje koje se postavljalo i na koje se pokušalo odgovoriti jest koliko je zapravo u redu popiti jer je često prisutna zbunjenost oko unosa alkohola dok poruke često bude vrlo različite. Prema Američkim prehrambenim smjernicama od 2020. […]

Psihijatrija shutterstock_1997875346

Uporaba kanabisa i pojava tjeskobe

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novom istraživanju autora Myrana i suradnika objavljenom u časopisu The Lancet journal eClinicalMedicine, obrasci korištenja kanabisa koji navode pacijente da se jave na pregled u hitnu službu mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja i pogoršati anksiozne poremećaje kod pacijenata koji ih već imaju. U studiji koja je obuhvatila više od 12 milijuna sudionika, oko 24% […]

Psihijatrija

Kako smanjiti nagle emocionalne promjene i impulzivno ponašanje u odnosima?

Psihijatrija shutterstock_2250489243

Perinatalni psihički poremećaji

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema istraživanju Kare Zivin i suradnika sa Sveučilišta Michigan, objavljenom u časopisu Health Affairs, broj žena s perinatalnim poremećajem raspoloženja i anksioznosti (PMAD) naglo je porastao u Sjedinjenim Državama. Njihova studija istraživala je trendove po državama i vremenskim razdobljima. Studija pokazuje kako je između 2008. i 2020. godine, u nacionalnoj kohorti od 750 004 žena […]

Psihijatrija

Je li ovaj način postupnog ukidanja navedenog lijeka ispravan i siguran?

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]