Prognostička uloga srčanog troponina u zatajenju srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Troponin je unutarstanični protein koji je bitan za regulaciju mišićne kontrakcije. Poznata su tri troponina (troponin I, T i C). Troponin I i T spadaju u srčane troponine.

Troponin je unutarstanični protein koji je bitan za regulaciju mišićne kontrakcije. Poznata su tri troponina (troponin I, T i C). Troponin I i T spadaju u srčane troponine. Poznato je da su srčani troponi visoko specifični biljezi za dijagnozu oštećenja miokarda. Unazad 20 godina koriste se u dijagnostici akutnog koronarnog sindroma. Manje je razumljiva činjenica da je srčani troponin također povišen u bolesnika s akutnim i kroničnim zatajenjem srca. Također nisu do kraja jasni mehanizmi oštećenja miokarda u septičkom šoku, plućnoj emboliji, miokarditisu, oštećenja koja su inducirana lijekovima i u renalnoj insuficijenciji.

Pri zatajenju srca smanjuje se minutni volumen srca i doprema kisika uz vazokonstrikciju i preraspodjelu cirkulirajuće krvi. Jedno od mogućih objašnjenja povišenih vrijednosti troponina u kroničnom zatajenju srca može biti zbog reverzibilnog ili ireverzibilnog povećanja potrebe miokarda za kisikom i nedostatne opskrbe miokarda kisikom. U ovom slučaju oslobađanje troponina može biti uzrokovano akutnim i kroničnim miokardnim stresom kao kronična subklinička subendokardijalna ishemija povezana s oštećenjem miokarda. Srčani troponin značajno je povišen kod progresije disfunkcije miokarda. Na taj način također možemo objasniti zašto je povišeni srčani troponin u nekardijalnim stanjima kada su metaboličke potrebe povećane, a opskrba je smanjena kao što je u stanju hipotenzije i šoka. Moguće objašnjenje za visoke vrijednosti srčanih troponina može biti i povezanost sa smanjenjem bubrežne funkcije, što je više moguće nego nedolazeće oštećenje miokarda.

Srčani troponin koji se može ustanoviti u bolesnika sa zatajenjem srca pokazatelj je disfunkcije miokarda. Povišena vrijednost srčanog troponina T u općoj populaciji znak je subkliničkog oštećenja srca, a povećanje razine visoko osjetljivog troponina znak je povećanog rizika za strukturnu bolest srca i za ukupnu smrtnost. Osim toga, u općoj populaciji utvrđena je neovisna povezanost visoko osjetljivog troponina T s ukupnim mortalitetom, kardiovaskularnim mortalitetom i sa zatajenjem srca. Vrlo su zanimljivi rezultati novijih analiza visoko osjetljivog troponina T koji pokazuju povezanost sa zatajenjem srca, a ne s infarktom srca. Također su promjene razine troponina T povezane sa rizikom zatajenja srca cijelo vrijeme praćenja bolesnika. Rezultati studije CHS (engl. Cardiovascular Health Study) tijekom 2-3 godine praćenja bolesnika s nastankom zatajenja srca pokazuju povećanje razine visoko osjetljivog troponina T za više od 50% u odnosu na početne vrijednosti. Povišene vrijednosti srčanog troponina T znače povećanje rizika za nastanak zatajenja srca.

Povišene vrijednosti srčanog troponina T i I u akutnom zatajenju srca su uspoređivane s kroničnim zatajenjem srca. Rezultati meta-analize 16 studija pokazuju da je razina troponina T u bolesnika s kroničnim zatajenjem srca bilo sistoličkim ili dijastoličkim, prediktor ukupne smrtnosti i kardiovaskularne smrtnosti kao i lošeg ishoda liječenja. Pitanje je da li bi se visoko osjetljivi troponin T mogao koristiti za stratifikaciju rizika bolesnika sa zatajenjem srca? Studija Latini i sur. pokazuje da je 92% bolesnika s kroničnim zatajenjem srca imalo pozitivan nalaz visoko osjetljivog troponina T.

U zaključku možemo naglasiti da razina srčanog troponina T nudi prognostičku informaciju za nastanak zatajenja srca kao i u bolesnika s kroničnim zatajenjem srca. Njegova prisutnost prediktor je smrtnosti i drugih loših kardiovaskularnih ishoda liječenja. Oba troponina T, standardni koji se više koristi i visoko osjetljivi troponin koji se kod nas manje koristi daju nam važne prognostičke informacije. Najveći izazov bio bi otkriti bolesnike s visokim rizikom temeljem povišene razine srčanog troponina T radi pravovremenog liječenja i praćenja u svrhu smanjenja ukupne smrtnosti, smanjenja kardiovaskularnih događaja i poboljšanja ishoda liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Može li osjećaj topline i “lažne utrnulosti” u ruci bez slabosti biti posljedica iritacije živca ili položaja tijela?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Treba li prilagoditi terapiju za tlak ako su vrijednosti često niske uz otežano disanje?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute