Nesteroidni antireumatici i fibrilacija atrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U skupinu nesteroidnih antireumatika spadaju neselektivni antireumatici i selektivni, a to su inhibitori ciklooksigenaze-2 (COX-2).

U skupinu nesteroidnih antireumatika spadaju neselektivni antireumatici i selektivni, a to su inhibitori ciklooksigenaze-2 (COX-2). Uobičajena je široka primjena ovih lijekova u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Primjenjuju se kao analgetici, antireumatici i antiupalni lijekovi. Bolesnici često uzimaju ove lijekove zbog uklanjanja boli ili smanjenja intenziteta boli uslijed degenerativnih, upalnih promjena zglobova ili uslijed traume.

Meta-analiza 31 studije s ukupno 116 429 bolesnika učinjena je zbog procjene kardiovaskularnih događaja povezanih s nesteroidnim antireumaticima. U usporedbi s placebom ustanovljeno je značajno povećanje rizika za infarkt miokarda, moždani udar, kardiovaskularnu smrtnost i ukupnu smrtnost u skupini koja je uzimala nesteroidne antireumatike. Rezultati studija pokazuju da od nesteroidnih antireumatika jedino naproksen nije povezan s povećanjem rizika za kardiovaskularne događaje.

Odnos između uzimanja nesteroidnih antireumatika i rizika za fibrilaciju atrija još nije u potpunosti razjašnjen. Moguće objašnjenje je nepovoljan utjecaj ovih lijekova na bubrežnu funkciju, povećanje retencije tekućine, poremećaj ravnoteže elektrolita i oscilacije krvnog tlaka, što sve može utjecati na pojavnost fibrilacije atrija. Meta-analiza 114 studija sa selektivnim antireumaticima, inhibitorima COX-2 pokazuje značajno povećanje incidencije srčanih aritmija. Također je moguće doprinos nesteroidnih antireumatika zatajenju srca i povišenju krvnog tlaka i na taj način mogu dovesti do fibrilacije atrija. Dokazi studija upućuju na to da je fibrilacija atrija dodatni kardiovaskularni rizik povezan s uzimanjem nesteroidnih antireumatika. Ustanovljena je snažna povezanost i za nove bolesnike koji su počeli uzimati nesteroidne antireumatike kao i za bolesnike koji su na dugotrajnoj terapiji. Ova saznanja imaju značajne kliničke implikacije zbog čestog propisivanja ovih lijekova za liječenje bolnih sindroma i upalnih stanja. Potrebna je posebna pozornost kod starijih bolesnika koji zbog svoje dobi imaju povećani rizik za nastanak fibrilacije atrija. Bolesnici starije životne dobi s dijagnozom arterijske hipertenzije ili zatajenja srca također imaju dodatno povećanje rizika za fibrilaciju atrija zbog uzimanja nesteroidnih antireumatika.

U zaključku važno je naglasiti da rezultati studija pokazuju da su nesteroidni antireumatici povezani s povećanjem rizika za fibrilaciju atrija. Povećani rizik je kod novih bolesnika i kod bolesnika koji su na dugotrajnoj terapiji poglavito u starijih bolesnika koji imaju u anamnezi kroničnu bubrežnu bolest, zatajenje srca ili arterijsku hipertenziju. Zbog toga je uvijek potreban dodanti oprez prije donošenja odluke o primjeni nesteroidnih antireumatika u navedenim skupinama bolesnika.

Iz Belupove ljekarne u terapiji fibrilacije atrija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine beta-blokatora: bisoprolol, atenolol, nebivolol i carvedilol, antiaritmika: amiodaron.

Literatura:

1. Schmidt M, Christiansen CF, Mehnert F, et. al. Non-steroidal anti-inflammatory drug use and risk of atrial fibrillation or flutter: population based case-control study. BMJ 2011;343:d3450.

2. De Caterina R, Ruigomez A, Rodriguez LA. Long-term use of anti-inflammatory drugs and risk of atrial fibrillation. Arch Intern Med 2010;170:1450-1455.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]