Kardiometabolički sindrom

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Najjednostavnije rečeno – metabolički sindrom označava povišeni rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti, te ga možemo smatrati predstadijem mnogih bolesti (predijabetes, prehipertenzija).

Najjednostavnije rečeno – metabolički sindrom označava povišeni rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti, te ga možemo smatrati predstadijem mnogih bolesti (predijabetes, prehipertenzija). Imajući na umu činjenicu da u Hrvatskoj svaki drugi stanovnik umire od srčanog i moždanog udara te od slabosti srca, a da je u podlozi tih stanja metabolički sindrom, tada nas ne čudi da je metabolički sindrom top tema u medicini. Zanimljiv je podatak da Hrvatska ima kardiovaskularnu smrtnost preko 50%, što je znatno više od ostalih mediteranskih zemalja i tek nešto manja od zemalja sa najvišom stopom kardiovaskularne smrtnosti (Rusija, Ukrajina, Rumunjska…).

Stanje u Hrvatskoj

Procjene su da u Hrvatskoj od metaboličkog sindroma boluje oko 380.000 ljudi ili oko 40% osoba starijih od 60 godina. Ono što bi nas najviše trebalo zabrinjavati je podatak o ogromnom broju neprepoznatih bolesnika, ali i velikom broju neadekvatno liječenih bolesnika. Bolest može dugo biti bez ikakvih simptoma, osjećamo se dobro i mislimo da smo zdravi no stvarno stanje je bitno drugačije, tako da je usporedba bolesti sa tihim ubojicom potpuno opravdana. Stoga je nemoguće naglasiti važnost ranog otkrivanja takvih bolesnika, jer je liječenje potrebno započeti što ranije, kada nisu razvijene komplikacije, i kada su rezultati liječenja znatno bolji. Tada je i samo liječenje znatno jeftinije što je također vrlo važno znajući kolikim sredstvima za zdravstvo raspolažemo.

Što je to metabolički sindrom?

Metabolički sindrom je skupina metaboličkih poremećaja koji su posljedica suvremenog načina života sa premalo tjelesne aktivnosti, kao i premalo brige za konzumiranje zdrave hrane, s posljedičnom debljinom ali i uz bitnu ulogu nasljeđa.
Stil života u kojem se tijekom dana premještamo iz kreveta u auto, potom pred kompjuter i TV i natrag u krevet (“iz jedne kutije pred drugu kutiju”) promijenio nam je fizionomiju i učinio nas je gotovo novom vrstom kuglastog oblika. Osobito je zabrinjavajuća činjenica da se bolest počinje javljati u sve mlađoj i mlađoj životnoj dobi.
Konzumiranje visokokalorične hrane dovodi do začaranog kruga iz kojega se teško vratiti natrag i razvija se neadekvatna osjetljivost organizma na djelovanje inzulina, raste krvni tlak, trigliceridi u krv, tijelo se deblja u obliku “jabuke” što su sve sastavni dijelovi metaboličkog sindroma. Abdominalni adipozitet (“jabuka”) s nakupljanjem masnog tkiva u unutarnjim organima (prvenstveno jetri i gušterači) predstavlja metabolički aktivan organ i povezan je sa povećanim kardiovaskularnim rizikom. Debljina u obliku “kruške” znatno je manje opasna, jer potkožno masno tkivo nije u toj mjerni hormonski aktivno. Imajući na umu te činjenice jasno nam je zašto žene prosječno žive duže od muškaraca. Za muškarce je rizičan opseg struka veći od 94cm, a za žene od 80 cm. (“hipertrigliceridemički struk”).
Termin metabolički sindrom u medicinskoj se literaturi počeo koristiti početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, no bilo je oprečnih stavova kako oko imena samog sindroma (diabesity, sindrom X, sindrom inzulinske rezistencije…), tako i oko njegove definicije, odnosno koje bi to sve komponente u sebi morao uključivati.
Najčešće spominjane, osim do sada navedenih, su povišena razina mokraćne kiseline u krvi kao i “gubitak” bjelančevina mokraćom. Stoga smo bili svjedoci prečestih promjena definicije bolesti, a čini se da će ih biti još.
Definicija metaboličkog sindroma je dodatno zakomplicirana činjenicom da i mršavi ljudi mogu imati metabolički sindrom.
Najlogičnije objašnjenje za potrebu uvođenja te “nove” bolesti u medicinu je potreba da jedan liječnik specijalist liječi sve komponente bolesti, jer je bilo komentara da sada liječnici žele izmisliti neki novi entitet. No posrijedi je zapravo potreba da se pacijent riješi kardiometabolički od strane jednog specijaliste.

Kako bolest nastaje

Centralni pokretač cijelog patofiziološkog procesa u metaboličkom sindromu je inzulin, najjači anabolički hormon u organizmu koji regulira metabolizam ugljikohidrata, ali i masti i bjelančevina, no sada je to inzulin koji ne može ostvariti svoje učinke u ciljnim tkivima., te nastaje inzulinska neosjetljivost.
U takvoj novonastaloj situaciji raste šećer u krvi, kao i masnoće u krvi i to prvenstveno nakon obroka, a upravo su to najjači faktori za razvoj ateroskleroze. Povišena razina inzulina u bubregu uzrokuje zadržavanje soli i tekućine uzrokujući povišeni krvni tlak, a razvija se i nealkoholna masna jetra.
Prevencija metaboličkog sindroma se sastoji od usvajanja pravilnih prehrambenih navika i provođenja redovite tjelovježbe od djetinjstva, pri čemu redovita tjelovježba treba biti sastavni dio društvene aktivnosti.Koji ćemo vid tjelesne aktivnosti izabrati stvar je osobnog izbora ili dogovora sa svojim liječnikom.
Kao primjer pravilne prehrane navodi se mediteranska kuhinja uz dijetalni režim prehrane sa unosom namirnica koje sadrže nizak postotak kolesterola, zasićenih masnih kiselina, te koncentriranih ugljikohidrata i soli. Ako nismo usvojili pravilne životne navike ili smo previše poročni uvijek je pravi trenutak za promjenu stila života, koja bi svakome od nas trebala biti jedan od najvažnijih životnih prioriteta.

Dijeta

Raznorazne dijete od kojih je uvijek neka nova u modi, kao na primjer trenutno un-dijeta, nisu dobra rješenja. Atkinsova dijeta mi je osobno potpuno neprihvatljiva, jer čak ubrzava aterosklerotski proces, a izgubljeni kilogrami se lako i brzo vrate. Dugoročni uspjeh je stoga zajamčen samo promjenom stilaživota, a to je u praksi i najteže provesti, jer je u prirodi čovjeka da dobro jede. Taj iskonski nagon čovjeka osobito je teško promijeniti u srednjim godinama, stoga je neobično važno odgajati vlastitu djecu da usvoje pravilne prehrambene navike od najranijeg djetinjstva. Imajući u vidu te činjenice svakako je hvale vrijedan projekt akcijskog plana za debljinu Ministarstva zdravstva RH-a, a nadamo se da će biti još sličnih preventivnih projekata i edukacija za opću populaciju, za što bi svakako trebalo pronaći sredstva.

Zaključak

Naravno da preventivne mjere dijetalnog režima prehrane i tjelovježbe nisu dovoljne u većine bolesnika i kod njih treba kritično primijeniti medikamentoznu terapiju. Danas postoji odlična paleta lijekova za liječenje metaboličkog sindroma:lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, u prvom redu ACE-inhibitori ili ARB-supstance, ali i beta blokatori u odabranih bolesnika; lijekovi za snižavanje masnoća u krvi tzv. statini i fibrati, ponekad i u kombinaciji; antiagregacijska terapija; antidijabetici prvenstveno metformin i glitazoni.. Koji je pravi lijek za pojedinog pacijenta iz tog koktela lijekova treba odlučiti specijalist, u prvom redu internist, kardiolog ili endokrinolog uz naglasak na individualnom pristupu svakom pacijentu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2403982335

Sveobuhvatna gerijatrijska procjena kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Jesu li ekstrasistole na Holteru prepreka za bavljenje sportom u 71. godini?

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]