Fibrilacija atrija je najčešća srčana aritmija, a incidencija se značajno povećava sa životnom dobi. U dobi iznad 40 godina fibrilaciju atrija ima oko 26% muškaraca i oko 23% žena. Ako se uzme u obzir populacija.
Fibrilacija atrija je najčešća srčana aritmija, a incidencija se značajno povećava sa životnom dobi. U dobi iznad 40 godina fibrilaciju atrija ima oko 26% muškaraca i oko 23% žena. Ako se uzme u obzir populacija iznad 40 godina života neovisno o dobi, tada se očekuje fibrilacija atrija u više od 20% osoba. Ova česta srčana aritmija značajno povećava smrtnost već unutar 5 godina od postavljanja dijagnoze.
Fibrilacija atrija glavni je čimbenik rizika za zatajenje srca sa značajnim povećanjem incidencije zatajenja srca i pogoršanjem simptoma. Rezultati jedne studije pokazuju čak dvostruko povećanje smrtnosti u bolesnika s fibrilacijom atrija i zatajenjem srca. Zbog značajnog porasta incidencije, fibrilaciju atrija i zatajenje srca možemo shvatiti kao epidemije moderne medicine. U SAD-u je oko 2 milijuna bolesnika s fibrilacijom atrija, a uz stalno povećanje broja bolesnika predviđa se da bi 2050. godine bilo oko 12 milijuna bolesnika. Znači za manje od 40 godina 6 puta će se povećati broj bolesnika s fibrilacijom atrija. Takvo povećanje broja bolesnika očekuje se i u zemljama Europe.
Zatajenje srca glavni je čimbenik rizika za fibrilaciju atrija uz povećanje incidencije oko 5 puta. Zapravo, zatajenje srca povećava rizik nastanka fibrilacije atrija više nego bilo koji drugi čimbenik rizika uključujući dob, arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, srčani infarkt, ili bolest srčanih zalistaka. Rezultat povezanosti ovih dviju bolesti vidljiv je i kod bolesnika koji se prezentiraju s akutnim zatajenjem srca, njih oko 1/3 ima fibrilaciju atrija.
Brojni čimbenici rizika za fibrilaciju atrija isti su i za zatajenje srca: arterijska hipertenzija tri puta povećava rizik nastanka zatajenja srca, srčani infarkt povećava rizik dva puta i šećerna bolest pet puta. Bolest srčanih zalistaka također je dobro poznati čimbenik rizika za obje bolesti.
Slično utjecaju zatajenja srca na nastanak fibrilacije atrija, fibrilacija atrija značajno utječe na ishod liječenja zatajenja srca. U Mayo klinici praćeno je tijekom 6,1 godina više od 3 000 bolesnika s novonastalom fibrilacijom atrija. Tijekom praćenja zatajenje srca ustanovljeno je u 24% bolesnika. Rezultati istraživanja pokazuju visoku incidenciju zatajenja srca u prvoj godini praćenja od 7,8%, a nakon prve godine incidencija je oko 3% godišnje. U bolesnika s ranije poznatim zatajenjem srca novonastala fibrilacija atrija ima negativne prognostičke implikacije. Rezultati praćenja starijih bolesnika hospitaliziranih radi zatajenja srca tijekom 4 godine pokazuju da novonastala fibrilacija atrija povećava smrtnost za oko 20%. Također je i studija COMET (Carvedilol or Metoprolol European Trial) pokazala je da je novonastala fibrilacija atrija povezana s povećanim morbiditetom i mortalitetom u usporedbi s bolesnicima koji imaju od ranije poznatu fibrilaciju atrija.
U zaključku važno je naglasiti da rezultati studija sugeriraju povećanupozornost u liječenju bolesnika s ove dvije međusobno povezane bolesti. Kliničke implikacije ove uske povezanosti između fibrilacije atrija i zatajenja srca nameću potrebu široke prevencije. Pravovremena i učinkovita terapija zatajenja srca korisna je u očuvanju srčanožilnog sustava, a također i kao strategija prevencije fibrilacije atrija koja je povezana s lošijim ishodom liječenja. Dobro su došle buduće studije koje će istraživati ovu problematiku.
Iz Belupove ljekarne u terapiji fibrilacije atrija i zatajenja srca mogu se primijeniti lijekovi iz skupine beta-blokatora: Bisobel, Ormidol, Nibel i Carvedilol, antiaritmika: Amiodaron, diuretika: Fursemid i Tomid, ACE inhibitora: Irumed i Ramed i sartana: Val.
23.12.2015
