Proteinurija u kardiologiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poznato je da renalno oštećenje povećava rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti (1,2). Glavni razlog tomu je da je proteinurija danas prepoznata kao rani faktor u aterogenezi (3,4,5). Želja ovog kraćeg ispitivanja je bila utvrđivanje učestalosti proteinurije.

Poznato je da renalno oštećenje povećava rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti (1,2). Glavni razlog tomu je da je proteinurija danas prepoznata kao rani faktor u aterogenezi (3,4,5).
Želja ovog kraćeg ispitivanja je bila utvrđivanje učestalosti proteinurije kod bolesnika s koronarnom bolesti srca (KBS), arterijskom hipertenzijom (AH), hiperkolesterolemijom (HK) i metaboličkim sindromom (MS). Bolesnici s poznatom bubrežnom bolešću nisu bili uključeni u ovo ispitivanje.
Analizirana su u periodu unazad 3 godine 56 bolesnika sa proteinurijom. Značajno veću učestalost proteinurije su imali bolesnici s MS, dok kod bolesnika s AH, KBS i HK nema razlike.      
Dakle, osim što je poznato da treba provoditi adekvatne pravovremene preventivne i terapijske mjere kod svih kardiovaskularnih rizičnih čimbenika, MS ipak zahtijeva ozbiljniji pristup. Tu se misli na elimiranje svih čimbenika koji čine taj sindrom (AH, debljina, intolerancija glukoze i hiperlipidemija). Na raspolaganju nam stoje uz higijensko-dijetetske mjere i medikamentozna terapija antihipertenzivima, antidijabeticima i hipolipemicima.

Literatura

  • Graham I, Atar D, Borch-Johnsen K i sur.  European guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice: executive summary: Fourth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and Other Societies on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice (Constituted by representatives of nine societies and by invited experts). Eur Heart J. 2007; 28(19): 2375-414.
  • Pollak J, Sypniewska G. Microalbuminuria and risk of cardiovascular diseases in patients with diabetes and hypertension. Biochemica Medica.  http://hrcak.srce.hr/file/31656
  • Jensen JS, Feldt-Rasmussen B, Strandgaard S et al. Arterial Hypertension, Microalbuminuria, and Risk of Ischemic Heart Disease. Hypertension. 2000; 35: 898.
  • ESH/ESC Hypertension Practice Guidelines Committee. 2007 Guidelines for the Management of Arterial Hypertension. J Hypertens. 2007; 25: 1105-87.
  • Cederholm J, Eliasson B, Nilsson P et al. Microalbuminuria and risk factors in type 1 and type 2 diabetic patients. Diabetes Research and Clinical Practice. 2005; 67: 258-66.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Treba li prilagoditi terapiju za tlak ako su vrijednosti često niske uz otežano disanje?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Treba li mijenjati terapiju za tlak ako i dalje postoje lupanje srca i osjećaj vrućine u glavi?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute