Liječenje dislipidemije u ordinaciji liječnika obiteljske medicine

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Dislipidemija je, uz ostale čimbenike rizika, uzrok 49,2% obolijevanja od infarkta miokarda (1), a kardiovaskularne bolesti (KVB) su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Iako je u razvijenim zemljama broj umrlih.

Dislipidemija je, uz ostale čimbenike rizika, uzrok 49,2% obolijevanja od infarkta miokarda (1), a kardiovaskularne bolesti (KVB) su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Iako je u razvijenim zemljama broj umrlih od KVB u padu, u Hrvatskoj je nažalost još uvijek uzrokom 53% umrlih. Nedavno provedeno istraživanje u Hrvatskoj obiteljskoj medicini na 2467 ispitanika (CRISIC-fm) pokazalo je da 80% ispitanika ima povećani ukupni kolesterol, a njih 75% LDL- kolesterol veći od 3.0 mmol/L (2).

Jedna od najvažnijih uloga liječnika obiteljske medicine su preventivne aktivnosti što svakako uključuje i prevenciju obolijevanja od KVB. Svakom pacijentu starijem od 40 godina, a naročito pušačima te onima sa pozitivnom obiteljskom anamnezom oboljelih od KVB, liječnik obiteljske medicine morao bi odrediti ukupni kardiovaskularni rizik.

U procijeni rizika obolijevanja od smrtonosne KVB, prema smjernicama Europskog kardiološkog društva, služimo se The Systematic Coronary Risk Evaluation (SCORE) tablicom koja uključuje najvažnije čimbenike rizika (dob, spol, sistolički tlak, pušenje, ukupni kolesterol i HDL kolesterol). Rezultat dobiven ovom tablicom predstavlja rizik da osoba umre od nekog kardiovaskularnog događaja u sljedećih 10 godina (3).

Prema riziku obolijevanja od smrtonosne KVB procijenjenom SCORE tablicom, pacijente možemo podijeliti u nekoliko skupina:

• sa vrlo visokim rizikom (osobe sa utvrđenom KVB, šećernom bolesti, kroničnom bubrežnom bolesti ili SCORE > 10%)
• sa visokim rizikom (oni sa izraženim jednim od čimbenika rizika, npr. jako povećani uk. kolesterol, odnosno s SCORE ≥ 5 do 10%)
• s umjerenim rizikom (SCORE >1 do 5%)
• s niskim rizikom (SCORE < 1%).

Osim procijene ukupnog kardiovaskularnog rizika pri liječenju dislipidemije potrebno je odrediti i vrijednosti LDL kolesterola. Novi pristup liječenja dislipidemija usmjerava pozornost na pet skupina vrijednosti LDL kolesterola te na ovaj način olakšavaju liječniku obiteljske medicine odluku o načinu liječenja dislipidemije kod pacijenata i o potrebi uvođenja statina u terapiju (Tablica 1.).

Tablica 1. Pristup liječenja bolesniku s dislipidemijom

 

Kada utvrdimo preporučen način liječenja kod naših pacijenata, a prema navedenim smjernicama, potrebno je znati koje ciljne vrijednosti LDL kolesterola valja postići. Tako kod pacijenata sa vrlo visokim rizikom (oboljeli od KVB, šećerne bolesti, kronične bubrežne bolesti ili sa SCORE ≥ 10%) potrebno je postići vrijednosti LDL kolesterola < 1.8 mmol/L ili ≥ 50% početne vrijednosti LDL kolesterola ukoliko preporučeni cilj od 1.8 mmol/L nije moguće postići. Kod pacijenata sa visokim rizikom (izraženi pojedini čimbenik rizika ili SCORE ≥ 5 do < 10%) preporučena je ciljna vrijednost LDL kolesterola < 2.5 mmol/L, dok je ona  kod pacijenata sa umjerenim rizikom (SCORE ≥ 1 do < 5%) < 3 mmol/L.

Do sada su se u liječenju često zanemarivale povišene vrijednosti triglicerida u pacijenata iako je dokazana njihova važnost u tzv. rezidualnom riziku (rizik smrtnosti od KVB nakon što smo u bolesnika postigli ciljne vrijednosti ukupnog kolesterola, LDL kolesterola, arterijskog tlaka i glikemije). Prema novim smjernicama kod pacijenata sa visokim i vrlo visokim rizikom za obolijevanje od KVB koje imaju vrijednosti triglicerida > 2.3 mmol/L preporučuje se kombinirana terapija statina i fibrata ili statina i omega-3 masnih kiselina.
Belupo u svojoj širokoj paleti proizvoda nam nudi nekoliko skupina statina i to atorvastatin (Torvas®), simvastatin (Protecta®), rosuvastatin (Rosix®) te omega-3 masne kiseline (Maxi Omega-3®, Omegatenzin®).

Kada prema smjernicama Europskog kardiološkog društva uvedemo statin u terapiju potrebna je provjera lipidograma nakon 8 do 12 tjedana odnosno do postizanja ciljnih vrijednosti. Kada one budu postignute dovoljno je odrediti lipidogram jednom godišnje. Jednako tako potrebno je odrediti jetrene enzime 8 tjedana nakon uvođenja statina te ukoliko su vrijednosti uredne nije ih potrebno kontrolirati češće od jedan puta godišnje. Ukoliko su vrijednosti jetrenih enzima 3x povećane od dozvoljenih vrijednosti,  preporuča se ipak nastaviti sa terapijom statinima i ponovno učiniti provjeru nakon 4 do 6 tjedana te ukoliko su i tada vrijednosti povećane smanjiti dozu statinaili razmisliti o njegovom ukidanju. Osim ovih preporuka nove smjernice naglašavaju da nije potrebno rutinski kontrolirati CK u bolesnika kojima je u liječenju preporučen statin osim ukoliko se on ne tuži na mialgiju.
Ovakve smjernice olakšavaju rad liječnika obiteljske medicine no ujedno ga i obvezuju na njihovu implementaciju u svakodnevnom radu.

Literatura

  • Yusuf et al. INTERHEART study. Lancet 2004;364: 937-52.
  • Bergman Marković et al. Cardiovascular risk factors in Croatia. Croat Med J. 2011;52: 566-75.
  • Reiner et al. ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidemias. Eur Heart J. 2011;32: 1769-818.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lijek Depositphotos_1094978_L

Paracetamol – siguran lijek protiv temperature i bolova

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParacetamol (acetaminofen) jedan je od najčešće korištenih analgetika i antipiretika u svijetu, prepoznat po učinkovitosti i sigurnosti u širokom rasponu pacijenata. Pripada skupini tzv. jednostavnih analgetika i antipiretika. Otkriće i razvoj Paracetamol je prvi put sintetizirao Harmon Northrop Morse 1878. godine, a terapijsku je primjenu dokazao njemački liječnik Joseph von Mering tek krajem 19. stoljeća. […]

Autizam Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Mutacije Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Trudnoća

Može li doći do trudnoće iako je “pilula za dan poslije” uzeta 12 sati nakon odnosa?

Trudnoća

Može li gubitak jednog jajnika i ranije operacije utjecati na plodnost?

Tresavica Depositphotos_234851422_L

Gripa kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteGripa (influenca) je zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana virusom influence. Iako je mnogi poistovjećuju s običnom prehladom, gripa je mnogo ozbiljnija infekcija, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Djeca su vrlo često izvor širenja virusa u obitelji, vrtićima i školama, jer virus gripe lako prelazi s osobe na osobu kapljičnim putem — kašljanjem, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Je li povremena palpitacija s kratkim nedostatkom daha razlog za brigu?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Je li hipertrofija srca i proširenje aorte razlog za zabrinutost?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute