Bolesti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Svaka druga smrt u Hrvatskoj je prouzroćena kardiovaskularnim bolestima. Broj oboljelih i umrlih od bolesti srca i krvnih žila (cerebrovaskularni inzult) raste u epidemijskim razmjerima, a sve je mlađa dobna granica pojavljivanja infarkta.

Svaka druga smrt u Hrvatskoj je prouzroćena kardiovaskularnim bolestima. Broj oboljelih i umrlih od bolesti srca i krvnih žila (cerebrovaskularni inzult) raste u epidemijskim razmjerima, a sve je mlađa dobna granica pojavljivanja infarkta miokarda kod muškaraca, od 40 godina na dalje.
Svaki muškarac od 40 godina, a žene od 45 godina trebaju posebno brinuti o svim faktorima rizika za prevenciju bolesti srca i krvnih žila. Europske statistike pokazuju da kardiovaskularne bolesti uzrokuju smrt četiri milijuna ljudi svake godine te su glavni uzrok smrtnosti žena i muškaraca u svim europskim zemljama.

Osnovni proces nastanka ovih bolesti je ateroskleroza krvnih žila, bolest arterija koja se razvija postupno i dovodi do stvaranja aterosklerotskih plakova na unutrašnjoj površini žila te na kraju dovodi do suženja odnosno začepljenja arterija.
U kardiovaskularne bolesti ubrajajaju se moždani i srčani udar, angina pectoris, zatajenje srca i povišeni krvni tlak.
Svaki drugi pacijent u ordinacijama opće medicine ima povišeni krvni tlak, a većina pacijenata koji boluju od povišenog krvnog tlaka se ne pridržava medicinskih uputa i trajno nanosi sebi štetu.

Faktori rizika za razvoj ateroskleroze i oboljevanje od kardiovaskularne bolesti dijele se na promjenjive i na nepromjenive faktore rizika

Promjenjivi faktori rizika

  • povišeni krvni tlak,
  • povišeni kolesterol u krvi,
  • povišeni šečer u krvi,
  • prekomjerna tjelesna težina,
  • pušenje,
  • fizička neaktivnost te
  • stres.

Nepromjenjivi faktori rizika

  • spol – muški spol ima veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti nego ženski, dok su žene u generativnoj dobi. Razlog tome je protektivni učinak ženskog spolnog hormona estrogena. Nakon menopauze se učestalost kod muškaraca i žena izjednačuje.
  • dob – sa starenjem se povečava učestalost oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti.
  • naslijeđe – sklonost obolijevanju od povišenog krvnog tlaka se naslijeđuje od roditelja

Upozoravajući simptomi

  • oscilacije ili trajno povišen krvni tlak,
  • glavobolje, nelagoda ili bol oko srca sa širenjem prema vratu i bradi,
  • bol u “žličici”,
  • preskakanje srca,
  • osjećaj zamora kod manjeg fizičkog napora,
  • omaglice, vrtoglavice,
  • gubitak ravnoteže,
  • iznenadna slabost ili smanjena pokretljivost ruke ili noge te
  • smetnje u govoru.

Prevencije faktora rizika

  • krvni tlak – normalna vrijednost krvnog tlaka jest 120/80 milimetara stupca žive (mmHg . Gornja vrijednost normalnog krvnog tlaka ne smije biti veća od 140/90 mmHg, a za bolesnike koji boluju od šećerne bolesti 130/80mmHg. Krvni tlak treba kontrolirati bar jednom godišnje, a svaka oscilacija tlaka traži liječnički pregled i pomno praćenje. Nijedno povišenje tlaka nije bezopasno i ima trajne i teške posljedice za srce, mozak, bubrege, oči i sve krvne žile,
  • pušenje – Nikotin je mnogostruko dokazani “ubojica”, toksin koji na mnogim razinama metabolizma utječe na razvoj bolesti srca i krvnih žila. Osim toga dim cigarete utječe na stezanje krvnih žila što kod aterosklerotski promijenjenih krvnih žila stvara pretpostavku za razvoj srčanog ili moždanog udara. Prestanak pušenja značajno smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila kao i plučnih bolesti, te značajno poboljšava ukupno zdravlje čovjeka,
  • povišeni kolesterol – kolesterol se odlaže u stijenke krvnih žila kao glavni supstrat aterosklerotskog plaka. Normalna vrijednost ukupnog kolesterola u krvi je do 5 mmol/l. Lipide u krvi, a posebno kolesterol treba kontrolirati jednom godišnje, a kod patoloških vrijednosti slijediti upute liječnika o dijeti i terapiji,
  • povišeni šećer u krvi,
  • prekomjerna tjelesna težina – ubrzava proces ateroskleroze nakupljanjem masnoća na stijenkama krvnih žila,
  • redovna fizička aktivnost – 4-5 puta tjedno žustrog hoda oko 45 minuta je najbolja prevencija za bolesti srca i krvnih žila, s pozitivnim utjecajem na kardio-respiratorni kapacitet, na povišeni krvni tlak, lipide i šećer u krvi, ukupnu mišično-skeletnu kondiciju i smanjenje stresa. Hodanje, trčanje, plivanje i voženje bicikla su jedine prave aerobne vježbe koje stvarno unapređuju kardiovaskularni kapacitet,
  • pravilna prehrana – prehrana uz male količine zasićenih masnih kiselina i kolesterola, smanjeni unos soli, te mnogo voća i povrća važan je faktor prevencije. Preporuča se najmanje dva obroka ribe tjedno, bogatih omega-3 masnim kiselinama koje dokazano znatno smanjuju učestalost bolesti srca i krvnih žila. Njihov učinak se očituje u sprječavanju nastanka tromba te snižavanju koncentracije triglicerida u krvi i povečanju elastičnosti stijenki arterija; ribe koje su posebno bogate spomenutim kiselinama su losos, bakalar, haringe, srdele ,skuše, tune te pastrve Također se preporuča upotreba maslinovog ulja kao glavnog izvora oleinskih masnih kiselina koje također imaju pozitivan učinak na kardiovaskularni sustav,
  • održavanje optimalne tjelesne težine, (grubi izračun – visina tijela umanjena za 100) je važan faktor u prevenciji bolesti srca i krvnih žila, ali i degenerativnih bolesti mišično-skeletnog sustava te
  • stres – hormoni stresa (adrenalin ) stežu krvne žile što može bitit vrlo opasno ako su one već aterosklerotski promijenjene.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Oporavak od fibromialgije shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Penis

Što može uzrokovati potkožnu kvržicu na penisu nakon spolnog odnosa koja ne prolazi unatoč terapiji?

Hormonalni disbalans shutterstock_1591828351

Sjemenke lana kao prirodni saveznik kod PCOS-a

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Smanjenje stresa shutterstock_2676255821

OPRAVDAVA LI ZNANOST VELIKA OČEKIVANJA? L-teanin – od šalice čaja do popularnog dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako ga stoljećima unosimo kroz čaj, L-teanin je u posljednje vrijeme postao jedan od najtraženijih dodataka prehrani za smanjenje stresa i poboljšanje fokusa. Nova pregledna studija istražuje je li popularnost ove aminokiseline utemeljena na čvrstim dokazima ili je riječ o vještom marketingu. U današnje doba u kojem su stres i anksioznost postali svakodnevica, potraga za […]

Normalna funkcija jetre shutterstock_2271014749

Silimarin i blagdanska trpeza- može li biljka sikavica pomoći jetri?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBlagdani su često povezani s obiljem hrane i dugim obiteljskim okupljanjima oko stola. Tradicionalna uskrsna trpeza u mnogim domovima uključuje namirnice bogate mastima i kalorijama, poput šunke, jaja, kolača i različitih mesnih delicija. Iako su takvi obroci dio kulturne i obiteljske tradicije, nakon nekoliko dana obilnijeg unosa hrane mnogi ljudi osjećaju težinu u želucu, nadutost […]

Mokrenje

Što može uzrokovati simptome urinarne infekcije uz sterilan nalaz urinokulture?

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]