Mogućnosti liječenja bolesti srčanih zalistaka

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poznato je da je bolest srčanih zalistaka odnosno srčanih valvula dosta česta u odraslih osoba. U ovom članku opisati ću suvremene mogućnosti liječenja stečene bolesti srčanih zalistaka. Bolesti srčanih zalistaka odnose se na sve srčane zaliske odnosno valvule.

Poznato je da je bolest srčanih zalistaka odnosno srčanih valvula dosta česta u odraslih osoba. U ovom članku opisati ću suvremene mogućnosti liječenja stečene bolesti srčanih zalistaka. Bolesti srčanih zalistaka odnose se na sve srčane zaliske odnosno valvule. Međutim najčešće su bolesti aortne i mitralne valvule, a rijeđe trikuspidne i pulmonalne valvule. U bolesti srčanih zalistaka spadaju suženje ili stenoza i insuficijencija ili nepotpuno zatvaranje zaliska.

U osoba starije životne dobi bolest srčanih zalistaka najčešće je uzrokovana degenerativnim promjenama. U osoba mlađe životne dobi češći uzrok su upalne bolesti, kardiomiopatije i ishemijska bolest srca.

U nekih bolesnika možemo ustanoviti istodobno bolest više srčanih zalistaka.

Od simptoma koje bolesnici imaju najčešći su dispneja ili nedostatak zraka, osjećaj ubrzanog rada srca ili palpitacije, intolerancija napora odnosno brže zamaranje, nesvjestica, bol u prsima i otok nogu.

Dijagnozu bolesti srčanih zalistaka postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spada elektrokardiografija (EKG), RTG snimka pluća i srca, transtorakalna (TTE) i transezofagusna ehokardiografija (TEE), kateterizacija srca i koronarografija, test opterećenja – ergometrija, magnetrna rezonancija (MR) i višeslojna kompjutorizirana tomografija (CT). Primjenom Doppler i color ehokardiografije mogu se ustanoviti morfološke promjene zalistaka i oštećenja njihove funkcije. Ova dijagnostička metoda služi nam za procjenu težine bolesti srčanih zalistaka.

Nakon kliničkog pregleda i dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru terapije.

Mogućnosti liječenja bolesti srčanih zalistaka su medikamentna trerapija, balonska valvuloplastika i kirurška terapija zamjene zaliska ili kirurška terapija rekonstrukcije zaliska.

Od lijekova preporučaju se vazodilatatori, beta-blokatori, ACE-inhibitori i antikoagulacijska terapija kod nekih skupina bolesnika.

Balonska valvuloplastika odnosno perkutana mitralna komisurotomija način je liječenja mitralne stenoze. Kroz perifernu arteriju uvede se kateter s balonom i pozicionira se na mjesto suženja mitralnog zaliska, zatim se povećanjem tlaka i širenjem balona vrši proširenje stenotičnog tj. suženog mitralnog zaliska.

Za liječenje stenoze aortnog zaliska u bolesnika kod koji je kontraindicirana kirurška terapija zbog visoke životne dobi ili zbog pridruženih bolesti, može se preko katetera koji se uvodi kroz perifernu arteriju implantirati umjetna aortna valvula.

Jedna od mogućnosti kirurškog liječenja bolesti srčanih zalistaka je rekonstrukcija valvule koja se u zadnje vrijeme više koristi nego ugradnja umjetne valvule. Rekonstrukcijom zaliska mogu se ispraviti patološke promjene na prstenu mitralne ili trikuspidne valvule, zatim na listićima valvule, na kordama tendinejama ili na palpilarnim mišićima. Druga mogućnost kirurškog liječenja je ugradnja umjetne valvule koja može biti mehanička, biološka ili homograft, uz liječenje pridružene bolesti npr. koronarne bolesti srca. Nakon ugradnje mehaničke valvule bolesnik treba doživotno uzimati antikoagulacijsku terapiju uz redovitu kontrolu parametara koagulacije radi određivanje optimalne doze lijeka. Nakon rekonstrukcije zaliska ili ugradnje biološkog zaliska odnosno bioproteze takva terapija potrebna je u prva tri mjeseca nakon operacije, uz održavanje ciljne vrijednosti (INR 2,5).

Cilj liječenja bolesti srčanih zalistaka je smanjenje ili uklanjanje simptoma bolesti, izbjegavanje oštećenja funkcije lijeve klijetke ili desne klijetke, poboljšanje kvalitete života bolesnika, prevencija komplikacija i smanjenje smrtnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]