Bolesti vena 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U trećem dijelu bolesti vena opisati ću kroničnu vensku insuficijenciju posttrombotski sindrom. Kronična venska insuficijencija ili posttrombotski sindrom trajni je poremećaj venske cirkulacije, a nastaje kao posljedica neučinkovitog liječenja.

U trećem dijelu bolesti vena opisati ću kroničnu vensku insuficijenciju – posttrombotski sindrom. Kronična venska insuficijencija ili posttrombotski sindrom trajni je poremećaj venske cirkulacije, a nastaje kao posljedica neučinkovitog liječenja duboke venske tromboze. Ovaj poremećaj venske cirkulacije obično zahvaća noge, a irevrzibilan je i lokalnog je karaktera. Karakteriziran je promjenama na koži u vidu hiperpigmentacije i ekcema, otokom nogu i proširenim tj. varikozitetnim venama.
Oštećenje venskih zalistaka u dubokom i u površnom venskom sustavu uzrokuje nefiziološki smjer strujanja krvi i povišenje tlaka u venama. Uslijed toga krv se iz dubokog venskog sustava vraća u površni venski sustav i uzrokuje proširenje površnih vena odnosno varikozitetne vene. Otok nogu je izraženiji preko dana, nakon kraćeg ležanja otok je obično manje izražen, a ujutro obično otok potpuno nestane. Osim otoka nogu bolesnici mogu imati i osjećaj težine u nogama, bol u nogama i svrbež kože. Mogu biti izražene trofičke promjene kože i potkožnog tkiva  s nastankom ulkusa i krvarenja zbog oštećenja stijenke vene. Ulkusi su najčešće lokalizirani u području gležnjeva ili na donjoj trećini potkoljenice. Uslijed trofičkih promjena kože i erozije kože često nastaju sekundarne infekcije ulkusa čije je liječenje dugotrajno i mukotrpno.
Dijagnozu kronične venske insuficijencije odnosno posttrombotskog sindroma nogu postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spada ehosonografska pretraga vena koja je danas u širokoj primjeni. Primjenom Dopplera i color ehosonografije mogu se ustanoviti patološke promjene u dubokom ili površinskom venskom sustavu. Ova dijagnostička metoda može s vrlo visokom sigurnošću ustanoviti mjesta patoloških promjena u krvnim žilama ili  promjene u okolini krvnih žila koje dovode do smetnji protoka kroz vene ili arterije. Dijagnostičkim postupcima potrebno je isključiti ili potvrditi i ostale uzroke otoka nogu kao što su bolesti bubrega i zatajenje srca. Nakon kliničkog pregleda i  dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru najoptimalnije terapije.
U procesu liječenja kronične venske insuficijencije ili posttrombotskog sindroma sudjeluje prema potrebi internist, angiolog, dermatolog, vaskularni kirurg i kirurg specijalist plastične kirurgije. Mogućnosti liječenja kronične venske insuficijencije ili posttrombotskog sindroma  su  medikamentima i primjenom elastično-kompresivnih zavoja ili čarapa. Od medikamentne terapije valja spomenuti terapiju u obliku obloga otopina lijekova ili krema koje se primjenjuju lokalno. U slučaju sekundarne infekcije kožnih promjena potrebna je antibiotska terapija prema antibiogramu. Cilj liječenja je smanjenje ili uklanjanje simptoma bolesti, poboljšanje kvalitete života bolesnika i prevencija komplikacija. Bolesnicima savjetujemo izbjegavanje dužeg stajanja ili sjedenja, a preporučamo tijekom dana kraća ležanja s nogama u povišenom položaju. Kirurg specijalist plastične kirurgije uključen je u kirurško liječenja trofičkih ulkusa na nogama uz mogućnosti zatvaranja ulkusa transplantacijom kožnih režnjeva u nekih bolesnika. Liječenje kronične venske insuficijencije odnosno posttrombotskog sindroma  nogu je dugotrajno i mukotrpno te je potrebna jako dobra suradljivost između bolesnika i liječnika, a liječenje može trajati i više godina uz suvremenu, kombiniranu i multidisciplinarnu terapiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2403982335

Sveobuhvatna gerijatrijska procjena kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Jesu li ekstrasistole na Holteru prepreka za bavljenje sportom u 71. godini?

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?