Bolesti vena 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U bolesti vena ubrajamo duboku vensku trombozu, tromboflebitis površinskih vena, proširene vene ili varikozitetne vene, kroničnu venska insuficijenciju ili posttrombotski sindrom. Bolesti vena su dosta česte u odraslih osoba.

U bolesti vena ubrajamo duboku vensku trombozu, tromboflebitis površinskih vena, proširene vene ili varikozitetne vene, kroničnu venska insuficijenciju ili posttrombotski sindrom. Bolesti vena su dosta česte u odraslih osoba. Bolesti vena mogu biti posljedica traume, te prekomjerne tjelesne težine i fizičke nekativnosti. Također i neka zanimanja koja zahtijevaju pretežno stajanje tijekom radnog vremena doprinose nastanku proširenja vena. U literaturi navodi se i nasljeđe kao čimbenik rizika za nastanak bolesti vena. O dubokoj venskoj trombozi već sam ranije napisao članak tako da o njoj sada neće biti govora.
Najčešći simptomi koje imaju bolesnici s bolestima vena nogu su: edem ili otok nogu, bol u nogama, osjećaj težine u nogama, svrbež kože, crvenilo kože, promjene boje kože uz pojavu tamnije boje kože koja se naziva hiperpigmentacija. Kod uznapredovalih varikoznih vena nogu ili kod posttrombotskog sindroma mogu nastati manji ili veći defekti kože, trofički ulkusi na potkoljenicama koji mogu krvariti, a mogu nastati i infekcije ulkusa. Zbog kompleksnosti problema i različitih manifestacija bolesti vena, pristup liječenju je interdisciplinarni.U procesu liječenja sudjeluju internisti, dermatolozi, vaskularni kirurzi i kiruzi plastičari.
Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila pa tako i kod ove, za postavljanje dijagnoze bolesti važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnozu bolesti vena postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spadaju ultrazvučna pretraga vena, pletizmografija, flebografija, radionuklidna fleboscintigrafija, višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT) i nuklearna magnetna rezonancija (NMR).
Od dijagnostičkih metoda u širokoj primjeni je ultrazvučna pretraga vena. Primjenom Dopplera i color ehosonografije mogu se ustanoviti patološke promjene u dubokom ili površinskom venskom sustavu. Ovom dijagnostičkom metodom mogu se precizno ustanoviti mjesta patoloških promjena ili ekstravaskularne promjene koje su dovele do smetnji protoka kroz venski ili arterijski sustav. Doppler ehosonografijom mogu se indirektno izmjeriti  tlakovi i protoci u arterijskom i venskom sustavu. Temeljem kliničkog pregleda i rezultata dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru najoptimalnije terapije.
Mogućnost liječenja bolesti vena  su  medikamentima, primjenom elastično-kompresivnih zavoja i kirurško liječenje. Kirurško liječenje može biti vađenje varikoznih vena, radiofrekventna okluzija ili laserska okluzija u nekim slučajevima. Od strane kirurga plastičara izvodi se kirurško liječenja trofičkih ulkusa na nogama uz mogućnosti zatvaranja ulkusa transplantacijom kožnih režnjeva u nekih bolesnika. Liječenje većine bolesti vena je dugotrajno i mukotrpno te je potrebna jako dobra suradljivost između bolesnika i liječnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]