Bol u prsima 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Na moju odluku o pisanju još jednog članka o boli u prsima utjecao je jako veliki broj pitanja i komentara na prvi članak. Naime, javio se jako veliki broj čitatelja životne dobi od 14 do 60 godina.

Na moju odluku o pisanju još jednog članka o boli u prsima utjecao je jako veliki broj pitanja i komentara na prvi članak. Naime, javio se jako veliki broj čitatelja životne dobi od 14 do 60 godina. Najveći broj pitanja i komentara imale su osobe prosječne dobi od 26 godina. Sigurno je da u toj dobi bolest srca izuzetno rijetko može uzrokovasti bol u prsima, tako da su u toj dobi najčešće nekardiogeni uzroci tegoba. Može se kazati da da se najviše bojimo kada nas zaboli u prsima. Takvu bol vrlo često povezujemo s bolešću srca i mislimo da nam možda ugrožava život. Bol u prsima u nekih osoba može trajati svega nekoliko sekundi ili minuta, dok u drugih može trajati satima, danima ili čak i tjednima uz kraće prekide. Vrlo je važno znati koliko je trajanje boli u prsima jer temeljem toga podatka vršimo procjenu da li je bol povezana s bolestima srca ili bolestima drugih organa u prsnom košu ili u gornjem dijelu trbuha. Kratkotrajna bol u prsima u vidu oštrog probadanja obično nije znak bolesti srca.

Takva je bol najčešće posljedica stresne situacije, psihičke napetosti, tjeskobe ili anksioznosti. Nejasna i mukla bol u prsima koja se javlja neovisno o tjelesnim naporima, izlaganju stresnim situacijama ili je neovisna o konzumiranju hrane, a mijenja se promjenom položaja tijela najčešće je posljedica promjena na mišićno-zglobnom sustavu prsnog koša. Ove promjene mogu nastati uslijed dugotrajnog sjedenja i nepravilnog držanja tijela tijekom sjedenja. Bol koja ima navedene karakteristike obično je bezopasna, nije uzrokovana bolešću srca i nema potrebe odmah žuriti liječniku opće medicine ili specijalisti kardiologu. Za ublažavanje ili uklanjanje tegoba potrebno je više tjelesne aktivnosti svakodnevnim vježbanjem, znači više kretanja, a manje sjedenja. Ako pak se bol javlja u gornjem trbuhu sa širenjem u prsa, a koja se pojačava nakon uzimanja hrane ili je jačeg intenziteta ujutro natašte tada je vjerojatno uzrok boli bolest probavnog sustava. U tom slučaju potreban je pregled kod specijaliste gastroenterologa.

U slučajevima da je bol u prsima praćena povišenom tjelesnom temperaturom uz suhi ili produktivni kašalj tada je vjerojatno uzrok boli upala dišnih putova, a ne bolest srca. Posebno bih htio naglasiti da bol u prsima jakog intenziteta, trajanja dulje od 20 minuta, lokalizirana ispod prsne kosti sa širenjem u lijevo rame i duž lijeve ruke, u vrat i donju čeljust ukazuje na ishemijsku bolest srca i to na akutni infarkt miokarda i u tom slučaju potrebna je hitna hospitalizacija u najbližoj bolnici prema mjestu prebivališta.

Za otkrivanje uzroka nastanka boli u prsima služi nam anamneza, klinički pregled i brojne dijagnostičke procedure od kojih se neke mogu učiniti ambulantno, a neke se mogu učiniti samo stacionarno u bolnici. Zbog brojnih komentara i pitanja o probadanju i pikanju u prsima, na kraju bih htio naglasiti da bol u prsima u vidu probadanja ili pikanja koja je kratkog trajanja od svega nekoliko sekundi, a neovisna je o tjelesnim naporima poglavito u mladih osoba sigurno nije uzrokovana bolešću srca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Trzaj Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Trzaj Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Imunološke komplikacije Depositphotos_179598782_L

Osnove transplantacije bubrega – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU posljednjih 24 godine, točnije od 2007., Republika Hrvatska punopravna je članica Europske organizacije za transplantaciju organa, odnosno Eurotransplanta. Iskra ideje o potrebi osnivanja Eurotransplanta temeljena je na činjenici da je preživljenje onih presađenih bubrega koji su genetski što sličniji primatelju znatno bolje. Za presađivanje bubrega postoje stanja urgentnosti. Urgentni bolesnici su oni koji su […]

Vrtoglavica

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Kolutanje očiju

Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?

Osteonekroza Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine: NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni […]

Kardiologija

Što znači nalaz fibroznih promjena na plućima i zadebljanja sluznice sinusa na RTG snimci?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što znači nalaz kalcifikata u jetri i stijenci aorte i treba li dodatna obrada?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]