Bol u prsima 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Na moju odluku o pisanju još jednog članka o boli u prsima utjecao je jako veliki broj pitanja i komentara na prvi članak. Naime, javio se jako veliki broj čitatelja životne dobi od 14 do 60 godina.

Na moju odluku o pisanju još jednog članka o boli u prsima utjecao je jako veliki broj pitanja i komentara na prvi članak. Naime, javio se jako veliki broj čitatelja životne dobi od 14 do 60 godina. Najveći broj pitanja i komentara imale su osobe prosječne dobi od 26 godina. Sigurno je da u toj dobi bolest srca izuzetno rijetko može uzrokovasti bol u prsima, tako da su u toj dobi najčešće nekardiogeni uzroci tegoba. Može se kazati da da se najviše bojimo kada nas zaboli u prsima. Takvu bol vrlo često povezujemo s bolešću srca i mislimo da nam možda ugrožava život. Bol u prsima u nekih osoba može trajati svega nekoliko sekundi ili minuta, dok u drugih može trajati satima, danima ili čak i tjednima uz kraće prekide. Vrlo je važno znati koliko je trajanje boli u prsima jer temeljem toga podatka vršimo procjenu da li je bol povezana s bolestima srca ili bolestima drugih organa u prsnom košu ili u gornjem dijelu trbuha. Kratkotrajna bol u prsima u vidu oštrog probadanja obično nije znak bolesti srca.

Takva je bol najčešće posljedica stresne situacije, psihičke napetosti, tjeskobe ili anksioznosti. Nejasna i mukla bol u prsima koja se javlja neovisno o tjelesnim naporima, izlaganju stresnim situacijama ili je neovisna o konzumiranju hrane, a mijenja se promjenom položaja tijela najčešće je posljedica promjena na mišićno-zglobnom sustavu prsnog koša. Ove promjene mogu nastati uslijed dugotrajnog sjedenja i nepravilnog držanja tijela tijekom sjedenja. Bol koja ima navedene karakteristike obično je bezopasna, nije uzrokovana bolešću srca i nema potrebe odmah žuriti liječniku opće medicine ili specijalisti kardiologu. Za ublažavanje ili uklanjanje tegoba potrebno je više tjelesne aktivnosti svakodnevnim vježbanjem, znači više kretanja, a manje sjedenja. Ako pak se bol javlja u gornjem trbuhu sa širenjem u prsa, a koja se pojačava nakon uzimanja hrane ili je jačeg intenziteta ujutro natašte tada je vjerojatno uzrok boli bolest probavnog sustava. U tom slučaju potreban je pregled kod specijaliste gastroenterologa.

U slučajevima da je bol u prsima praćena povišenom tjelesnom temperaturom uz suhi ili produktivni kašalj tada je vjerojatno uzrok boli upala dišnih putova, a ne bolest srca. Posebno bih htio naglasiti da bol u prsima jakog intenziteta, trajanja dulje od 20 minuta, lokalizirana ispod prsne kosti sa širenjem u lijevo rame i duž lijeve ruke, u vrat i donju čeljust ukazuje na ishemijsku bolest srca i to na akutni infarkt miokarda i u tom slučaju potrebna je hitna hospitalizacija u najbližoj bolnici prema mjestu prebivališta.

Za otkrivanje uzroka nastanka boli u prsima služi nam anamneza, klinički pregled i brojne dijagnostičke procedure od kojih se neke mogu učiniti ambulantno, a neke se mogu učiniti samo stacionarno u bolnici. Zbog brojnih komentara i pitanja o probadanju i pikanju u prsima, na kraju bih htio naglasiti da bol u prsima u vidu probadanja ili pikanja koja je kratkog trajanja od svega nekoliko sekundi, a neovisna je o tjelesnim naporima poglavito u mladih osoba sigurno nije uzrokovana bolešću srca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

REM

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]