Bol u prsima 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Na moju odluku o pisanju još jednog članka o boli u prsima utjecao je jako veliki broj pitanja i komentara na prvi članak. Naime, javio se jako veliki broj čitatelja životne dobi od 14 do 60 godina.

Na moju odluku o pisanju još jednog članka o boli u prsima utjecao je jako veliki broj pitanja i komentara na prvi članak. Naime, javio se jako veliki broj čitatelja životne dobi od 14 do 60 godina. Najveći broj pitanja i komentara imale su osobe prosječne dobi od 26 godina. Sigurno je da u toj dobi bolest srca izuzetno rijetko može uzrokovasti bol u prsima, tako da su u toj dobi najčešće nekardiogeni uzroci tegoba. Može se kazati da da se najviše bojimo kada nas zaboli u prsima. Takvu bol vrlo često povezujemo s bolešću srca i mislimo da nam možda ugrožava život. Bol u prsima u nekih osoba može trajati svega nekoliko sekundi ili minuta, dok u drugih može trajati satima, danima ili čak i tjednima uz kraće prekide. Vrlo je važno znati koliko je trajanje boli u prsima jer temeljem toga podatka vršimo procjenu da li je bol povezana s bolestima srca ili bolestima drugih organa u prsnom košu ili u gornjem dijelu trbuha. Kratkotrajna bol u prsima u vidu oštrog probadanja obično nije znak bolesti srca.

Takva je bol najčešće posljedica stresne situacije, psihičke napetosti, tjeskobe ili anksioznosti. Nejasna i mukla bol u prsima koja se javlja neovisno o tjelesnim naporima, izlaganju stresnim situacijama ili je neovisna o konzumiranju hrane, a mijenja se promjenom položaja tijela najčešće je posljedica promjena na mišićno-zglobnom sustavu prsnog koša. Ove promjene mogu nastati uslijed dugotrajnog sjedenja i nepravilnog držanja tijela tijekom sjedenja. Bol koja ima navedene karakteristike obično je bezopasna, nije uzrokovana bolešću srca i nema potrebe odmah žuriti liječniku opće medicine ili specijalisti kardiologu. Za ublažavanje ili uklanjanje tegoba potrebno je više tjelesne aktivnosti svakodnevnim vježbanjem, znači više kretanja, a manje sjedenja. Ako pak se bol javlja u gornjem trbuhu sa širenjem u prsa, a koja se pojačava nakon uzimanja hrane ili je jačeg intenziteta ujutro natašte tada je vjerojatno uzrok boli bolest probavnog sustava. U tom slučaju potreban je pregled kod specijaliste gastroenterologa.

U slučajevima da je bol u prsima praćena povišenom tjelesnom temperaturom uz suhi ili produktivni kašalj tada je vjerojatno uzrok boli upala dišnih putova, a ne bolest srca. Posebno bih htio naglasiti da bol u prsima jakog intenziteta, trajanja dulje od 20 minuta, lokalizirana ispod prsne kosti sa širenjem u lijevo rame i duž lijeve ruke, u vrat i donju čeljust ukazuje na ishemijsku bolest srca i to na akutni infarkt miokarda i u tom slučaju potrebna je hitna hospitalizacija u najbližoj bolnici prema mjestu prebivališta.

Za otkrivanje uzroka nastanka boli u prsima služi nam anamneza, klinički pregled i brojne dijagnostičke procedure od kojih se neke mogu učiniti ambulantno, a neke se mogu učiniti samo stacionarno u bolnici. Zbog brojnih komentara i pitanja o probadanju i pikanju u prsima, na kraju bih htio naglasiti da bol u prsima u vidu probadanja ili pikanja koja je kratkog trajanja od svega nekoliko sekundi, a neovisna je o tjelesnim naporima poglavito u mladih osoba sigurno nije uzrokovana bolešću srca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]