Dilatacijska kardiomiopatija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dilatacijska kardiomiopatija karakterizirana je proširenjem lijeve klijetke u kombinaciji sa sistoličkom disfunkcijom klijetke i gotovo uvijek prisutnom dijastoličkom disfunkcijom, a bez koronarne bolesti srca.

Dilatacijska kardiomiopatija karakterizirana je proširenjem lijeve klijetke u kombinaciji sa sistoličkom disfunkcijom klijetke i gotovo uvijek prisutnom dijastoličkom disfunkcijom, a bez koronarne bolesti srca, arterijske hipertenzije i srčane greške koje bi mogle uzrokovati sistoličku disfunkciju. U literaturi se za dilatacijsku kardiomiopatiju još nalazi i naziv dilatativna kardiomiopatija. Incidencija dilatacijske kardiomiopatije je 5-8 bolesnika na 100 000 osoba u općoj populaciji. Učestalost bolesti je oko 3 puta veća u muškaraca crne rase nego u žena bijele rase.
Bolesnici s dilatacijskom kardiomiopatijom mogu imati simptome akutnog plućnog edema, simptome sistemske ili plućne embolije i iznenadne srčane smrti. Česti simptomi bolesti su otežano disanje i gušenje poglavito pri tjelesnim naporima ili se mogu isti simptomi uz kašalj javiti i tijekom noći, tijekom mirovanja u krevetu. Srčane aritmije kao što je fibrilacija atrija ili ventrikulska tahikardija također nisu rijetke u tih bolesnika.

Sumnja na dilatacijsku kardiomiopatiju postavlja se temeljem simptoma bolesti, a potvrđuje se  brojnim dijagnostičkim postupcima. Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila pa tako i kod ove bolesti važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnostičke metode su elektrokardiogram (EKG), RTG snimka pluća i srca, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija, dobutaminska stres ehokardiografija, višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT), test opterećenja – ergometrija, kontinuirani EKG Holter, koronarografija i ventrikulografija, biopsija miokarda i nuklearna magnetna rezonancija (NMR).

Postavljaju se brojna pitanje o etiologiji ili uzrocima nastanka bolesti. U više od 25% slučajeva bolest je nasljedna uzrokovana mutacijama gena. Od ostalih uzroka valja spomenuti autoimune čimbenike i viruse u nastanku bolesti, nedostatak nekih vitamina u prehrani, te miokarditis, neke metaboličke poremećaje kao što su hemokromatoza i tireotoksikoza. Neki autori navode i perzistentnu tahikardiju kao mogući uzrok nastanka dilatacijske kardiomiopatije. U dijagnostičkom postupku potrebno je isključiti sve potencijalne reverzibilne čimbenike kao što su koronarna bolest, stečene srčane greške ili prirođene srčane greške koje se otkriju u odraslih. Također je potrebna posebna pozornost u otkrivanju ovisnosti o alkoholu kao jednom reverzibilnom i potencijalno uklonjivom čimbeniku.

Mogućnosti liječenja dilatacijske kardiomiopatije su medikamentima iz skupine diuretika, vazodilatatora, betablokatora, antiaritmika, antiokoagulancija i nefarmakološkim postupcima. Nefarmakološki postupci su revaskularizacija miokarda, ugradnja resinkronizacijskog elektrostimulatora srca i ugradnja implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD). U završnoj fazi bolesti u nekih bolesnika jedini način liječenja je ugradnja uređaja za vantjelesnu potpomognutu cirkulaciju (engl. Ventricular Assist Device – VAD)  i/ili transplantacija srca.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju kardiomiopatija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine diuretika: FURSEMID; i betablokatora: CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Jesu li ekstrasistole na Holteru prepreka za bavljenje sportom u 71. godini?

Kardiologija shutterstock_2403982335

Sveobuhvatna gerijatrijska procjena kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?