Sekundarna prevencija ishemijske bolesti srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sekundarna prevencija ishemijske bolesti srca podrazumijeva niz mjera i postupaka kojima je cilj uklanjanje čimbenika rizika za ishemijsku bolest srca.

Mjere sekundarne prevencije provode se u bolesnika nakon preboljelog kardiovaskularnog incidenta. U ovu skupinu bolesnika ubrajamo one koji su liječeni radi akutnog infarkta srca, nestabilne angine pektoris, stabilne angine pektoris, kardijalne dekompenzacije i/ili srčane aritmije uslijed ishemijske bolesti srca ili su imali kardiokirurški zahvat premoštenja koronarnih arterija. Višegodišnjim prospektivnim epidemiološkim istraživanjima otkrivena su obilježja i osobitosti kao pokazatelji veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Ova obilježja poznata su kao čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti, a dijelimo ih na uklonjive i na neuklonjive.

U neuklonjive čimbenike rizika ubrajamo: spol, dob i nasljeđe odnosnopozitivnu obiteljsku anamnezu za kardiovaskularne bolesti. U uklonjive čimbenike rizika spadaju: povišene masnoće u krvi, pušenje cigareta, povišeni krvni tlak, šećerna bolest, nedostatna tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna težina i stres. Sve njih možemo ukloniti promjenom načina života, pravilnom prehranom i uzimanjem lijekova uz redovitu liječničku kontrolu. Danas su nam na raspolaganju učinkoviti lijekovi za liječenje povišenih masnoća u krvi, povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti.

 Ciljevi liječenja su dostignuće ciljnih vrijednosti krvnoga tlaka, masnoća u krvi i glukoze u krvi. Što se tiče povišenih masnoća u krvi poznato je da oko 80% bolesnika nakon infarkta srca uzima lijekove za snižavanje masnoća u krvi. S druge strane brojna istraživanja pokazuju da samo oko 50% bolesnika postigne ciljne vrijednosti masnoća u krvi. Pitanje je zašto je to tako ? Razlozi su vjerojatno višestruki, kao što su nepravilna  prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost, neredovito uzimanje lijekova, a možda i propisivanje premale doze lijeka u jednog dijela bolesnika. U sekundarnoj prevenciji ishemijske bolesti srca ciljna vrijednost ukupnog kolesterola je 4,5 mmol/L ili manje, LDL kolesterola 2,5 mmol/L ili manje, HDL kolesterola 1,0 mmol/L ili više za muškarce i l,2 mmol/L ili više za žene, a triglicerida 1,7 mmol/L ili manje. Ciljna vrijednost krvnog tlaka za nedijabetičare je niže od 140/90 mmHg, a za dijabetičare je niže od 130/80 mmHg. Ciljevi sekundarne prevencije jesu uklanjanje čimbenika rizika. Ako uklonimo uklonjive čimbenike rizika smanjujemo rizik od ponovnog nastanka kardiovaskularnog incidenta. Na taj način smanjujemo posljedice i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. U provođenju mjera sekundarne prevencije kardiovskularnih bolesti vrlo je važna suradnja između bolesnika i tima zdravstvenih djelatnika. Također je važna edukacija bolesnika o čimbenicima rizika kao i motivacija bolesnika i ustrajnost u promjeni loših životnih navika kao što su pušenje cigareta, te tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana koje dovode do prekomjerne tjelesne težine.

Samo zajedničkim radom i naporima bolesnika i zdravstvenih djelatnika u bolnicama i u domovima zdravlja mogu se učinkovito provoditi mjere sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti. Na taj načim moguće je značajno smanjiti rizik za nove kardiovaskularne događaje, a time i smanjiti smrtnost i invalidnost, a poboljšati kvalitetu života kardiovaskularnih bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Što znači nalaz fibroznih promjena na plućima i zadebljanja sluznice sinusa na RTG snimci?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine: NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni […]

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Što znači nalaz kalcifikata u jetri i stijenci aorte i treba li dodatna obrada?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]