Sekundarna prevencija ishemijske bolesti srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sekundarna prevencija ishemijske bolesti srca podrazumijeva niz mjera i postupaka kojima je cilj uklanjanje čimbenika rizika za ishemijsku bolest srca.

Mjere sekundarne prevencije provode se u bolesnika nakon preboljelog kardiovaskularnog incidenta. U ovu skupinu bolesnika ubrajamo one koji su liječeni radi akutnog infarkta srca, nestabilne angine pektoris, stabilne angine pektoris, kardijalne dekompenzacije i/ili srčane aritmije uslijed ishemijske bolesti srca ili su imali kardiokirurški zahvat premoštenja koronarnih arterija. Višegodišnjim prospektivnim epidemiološkim istraživanjima otkrivena su obilježja i osobitosti kao pokazatelji veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Ova obilježja poznata su kao čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti, a dijelimo ih na uklonjive i na neuklonjive.

U neuklonjive čimbenike rizika ubrajamo: spol, dob i nasljeđe odnosnopozitivnu obiteljsku anamnezu za kardiovaskularne bolesti. U uklonjive čimbenike rizika spadaju: povišene masnoće u krvi, pušenje cigareta, povišeni krvni tlak, šećerna bolest, nedostatna tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna težina i stres. Sve njih možemo ukloniti promjenom načina života, pravilnom prehranom i uzimanjem lijekova uz redovitu liječničku kontrolu. Danas su nam na raspolaganju učinkoviti lijekovi za liječenje povišenih masnoća u krvi, povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti.

 Ciljevi liječenja su dostignuće ciljnih vrijednosti krvnoga tlaka, masnoća u krvi i glukoze u krvi. Što se tiče povišenih masnoća u krvi poznato je da oko 80% bolesnika nakon infarkta srca uzima lijekove za snižavanje masnoća u krvi. S druge strane brojna istraživanja pokazuju da samo oko 50% bolesnika postigne ciljne vrijednosti masnoća u krvi. Pitanje je zašto je to tako ? Razlozi su vjerojatno višestruki, kao što su nepravilna  prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost, neredovito uzimanje lijekova, a možda i propisivanje premale doze lijeka u jednog dijela bolesnika. U sekundarnoj prevenciji ishemijske bolesti srca ciljna vrijednost ukupnog kolesterola je 4,5 mmol/L ili manje, LDL kolesterola 2,5 mmol/L ili manje, HDL kolesterola 1,0 mmol/L ili više za muškarce i l,2 mmol/L ili više za žene, a triglicerida 1,7 mmol/L ili manje. Ciljna vrijednost krvnog tlaka za nedijabetičare je niže od 140/90 mmHg, a za dijabetičare je niže od 130/80 mmHg. Ciljevi sekundarne prevencije jesu uklanjanje čimbenika rizika. Ako uklonimo uklonjive čimbenike rizika smanjujemo rizik od ponovnog nastanka kardiovaskularnog incidenta. Na taj način smanjujemo posljedice i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. U provođenju mjera sekundarne prevencije kardiovskularnih bolesti vrlo je važna suradnja između bolesnika i tima zdravstvenih djelatnika. Također je važna edukacija bolesnika o čimbenicima rizika kao i motivacija bolesnika i ustrajnost u promjeni loših životnih navika kao što su pušenje cigareta, te tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana koje dovode do prekomjerne tjelesne težine.

Samo zajedničkim radom i naporima bolesnika i zdravstvenih djelatnika u bolnicama i u domovima zdravlja mogu se učinkovito provoditi mjere sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti. Na taj načim moguće je značajno smanjiti rizik za nove kardiovaskularne događaje, a time i smanjiti smrtnost i invalidnost, a poboljšati kvalitetu života kardiovaskularnih bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2703546029

Život nakon infarkta miokarda: kako smanjiti rizik od ponovnog infarkta miokarda?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_1415916227

Sveobuhvatna gerijatrijska procjena kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSveobuhvatna gerijatrijska procjena (SGP) SGP je dijagnostički interdisciplinarni proces namijenjen određivanju medicinskih, psihosocijalnih, funkcionalnih i okolišnih resursa i problema starijih bolesnika s ciljem planiranja liječenja i dugoročnog praćenja. SGP omogućuje dobivanje uvida u cjelokupno stanje starijeg bolesnika. Prilikom te procjene uzimaju se informacije iz medicinske dokumentacije i informacije kvantitativnih skala koje procjenjuju funkcionalni status bolesnika. […]

Kardiologija shutterstock_246298573

Invazivni kardiovaskularni postupci u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Kako se dijagnosticira i liječi PAES sindrom?

Kardiologija shutterstock_2313175335

Degenerativne promjene kardiovaskularnog sustava i kardiovaskularne intervencije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija shutterstock_2403982335

Sveobuhvatna gerijatrijska procjena kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija

Mogu li omamljenost, glavobolja i malaksalost biti nuspojave terapije za povišeni krvni tlak?