Sekundarna prevencija ishemijske bolesti srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sekundarna prevencija ishemijske bolesti srca podrazumijeva niz mjera i postupaka kojima je cilj uklanjanje čimbenika rizika za ishemijsku bolest srca.

Mjere sekundarne prevencije provode se u bolesnika nakon preboljelog kardiovaskularnog incidenta. U ovu skupinu bolesnika ubrajamo one koji su liječeni radi akutnog infarkta srca, nestabilne angine pektoris, stabilne angine pektoris, kardijalne dekompenzacije i/ili srčane aritmije uslijed ishemijske bolesti srca ili su imali kardiokirurški zahvat premoštenja koronarnih arterija. Višegodišnjim prospektivnim epidemiološkim istraživanjima otkrivena su obilježja i osobitosti kao pokazatelji veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Ova obilježja poznata su kao čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti, a dijelimo ih na uklonjive i na neuklonjive.

U neuklonjive čimbenike rizika ubrajamo: spol, dob i nasljeđe odnosnopozitivnu obiteljsku anamnezu za kardiovaskularne bolesti. U uklonjive čimbenike rizika spadaju: povišene masnoće u krvi, pušenje cigareta, povišeni krvni tlak, šećerna bolest, nedostatna tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna težina i stres. Sve njih možemo ukloniti promjenom načina života, pravilnom prehranom i uzimanjem lijekova uz redovitu liječničku kontrolu. Danas su nam na raspolaganju učinkoviti lijekovi za liječenje povišenih masnoća u krvi, povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti.

 Ciljevi liječenja su dostignuće ciljnih vrijednosti krvnoga tlaka, masnoća u krvi i glukoze u krvi. Što se tiče povišenih masnoća u krvi poznato je da oko 80% bolesnika nakon infarkta srca uzima lijekove za snižavanje masnoća u krvi. S druge strane brojna istraživanja pokazuju da samo oko 50% bolesnika postigne ciljne vrijednosti masnoća u krvi. Pitanje je zašto je to tako ? Razlozi su vjerojatno višestruki, kao što su nepravilna  prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost, neredovito uzimanje lijekova, a možda i propisivanje premale doze lijeka u jednog dijela bolesnika. U sekundarnoj prevenciji ishemijske bolesti srca ciljna vrijednost ukupnog kolesterola je 4,5 mmol/L ili manje, LDL kolesterola 2,5 mmol/L ili manje, HDL kolesterola 1,0 mmol/L ili više za muškarce i l,2 mmol/L ili više za žene, a triglicerida 1,7 mmol/L ili manje. Ciljna vrijednost krvnog tlaka za nedijabetičare je niže od 140/90 mmHg, a za dijabetičare je niže od 130/80 mmHg. Ciljevi sekundarne prevencije jesu uklanjanje čimbenika rizika. Ako uklonimo uklonjive čimbenike rizika smanjujemo rizik od ponovnog nastanka kardiovaskularnog incidenta. Na taj način smanjujemo posljedice i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. U provođenju mjera sekundarne prevencije kardiovskularnih bolesti vrlo je važna suradnja između bolesnika i tima zdravstvenih djelatnika. Također je važna edukacija bolesnika o čimbenicima rizika kao i motivacija bolesnika i ustrajnost u promjeni loših životnih navika kao što su pušenje cigareta, te tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana koje dovode do prekomjerne tjelesne težine.

Samo zajedničkim radom i naporima bolesnika i zdravstvenih djelatnika u bolnicama i u domovima zdravlja mogu se učinkovito provoditi mjere sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti. Na taj načim moguće je značajno smanjiti rizik za nove kardiovaskularne događaje, a time i smanjiti smrtnost i invalidnost, a poboljšati kvalitetu života kardiovaskularnih bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]