Stenoza mitralne valvule ili mitralna stenoza uobičajeni su nazivi za suženje mitralne valvule. Bolest nastaje najčešće kao posljedica reumatske vrućice koja je obično javlja u dječjoj dobi između 5. i 15. godine života.
U reumatskoj vrućici u sklopu karditisa nastaju promjene na mitralnoj valvuli, a kasnije tijekom života dolazi do skvrčavanja i kalcifikacije listića valvule. Uslijed tih promjena listići valvule su zadebljani, mogu i srasti na rubovima, slabije su pokretljivi i sve to zajedno dovodi do suženja mitralnog ušća tj. do stenoze. Mitralna stenoza rjeđe može biti prirođena anomalija ili nastaje zbog fibroelastoze endokarda.
Mitralna stenoza može nastati kao posljedica upale, odnosno endokarditisa valvule. Najčešći simptomi koje imaju bolesnici s mitralnom stenozom su otežano disanje, osjećaj ubrzanog rada srca, kašalj, bol u prsima, periferni edemi, periferne embolije i teže podnošenje tjelesnih napora. U dijagnostički postupak pripadaju anamneza, klinički pregled, EKG, Rtg pluća i srca, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija i kateterizacija srca.
Ehokardiografija je neinvazivna dijagnostička metoda koja se najčešće koristi za dijagnozu mitralne stenoze. Ovom pretragom utvrđuju se promjene na listićima valvule i na ostalim dijelovima valvule, analizira se pokretljivost listića, mjeri se brzina protoka kroz valvulu i površina mitralnog ušća kroz koje prolazi krv iz lijeve pretklijetke u lijevu klijetku. Osim ovih mjerenja mjeri se i razlika tlaka tzv. gradijent tlaka između lijeve klijetke i pretklijetke. Temeljem ovih parametara vrši se procjena stupnja težine mitralne stenoze. Mitralna stenoza blagog stupnja i umjerenog stupnja liječi se medikamentima, a teškog stupnja liječi se kirurški.
Od medikamentne terapije lijekovi izbora su betablokatori, diuretici, blokatori kalcijskih kanala, digoksin te ostali lijekovi ovisno o pridruženim bolestima. Pridružene bolesti mogu biti aritmije srca, povišeni krvni tlak, šećerna bolest, aortna greška, mitralna insuficijencija, koronarna bolest srca, kardiomiopatija i.t.d. Kardiokirurškim zahvatom implantira se umjetna mitralna valvula koja može biti mehanička ili biološka. U nekih bolesnika liječenje mitralne stenoze može se vršiti i intervencijskim zahvatom tzv. balonskom valvuloplastikom, tako da se preko periferne vene proširi suženo mitralno ušće.
U slučajevima kada je mitralna stenoza udružena sa koronarnom bolesti srca, a koronarografijom su ustanovljene značajne stenoze koronarnih arterija, tada se uz implantaciju umjetne mitralne valvule vrši i ugradnja aortokoronarnih premosnica (engl. AC bypass). Premosnice mogu biti venske ili arterijske.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju mitralne stenoze i pridruženih bolesti mogu se primijeniti lijekovi iz skupine betablokatora: CARVELOL, NIBEL i BISOBEL, diuretika: FURSEMID, INDAPAMID SR i blokatora kalcijskih kanala: AMONEX.
23.12.2015
