Ospice su vrlo zarazna virusna bolest koja ima rizik ozbiljnih komplikacija od strane respiratornog i neurološkog sustava.
Koliko su ospice česte i koliko su zarazne?
Ospice su vrlo zarazna bolest uzrokovana virusom morbila. Izvor infekcije je isključivo bolestan čovjek, a virus se širi kapljicama respiratornog sekreta ili izravnim unošenjem kroz nos, usta ili oči nakon dodirivanja zaražene površine. Oboljeli od ospica su najzarazniji otprilike 4 dana prije pojave osipa do 4 dana nakon pojave osipa. Ospice su izrazito zarazne i prije uvođenja cijepljenja obavezno su se prebolijevale u dječjoj dobi, najčešće u predškolskoj ili školskoj dobi. Novorođenčad i mala dojenčad zaštićena su prenatalno stečenim majčinim protutijelima, ukoliko je majka cijepljena ili je preboljela ospice.
Kako prepoznati ospice?
Inkubacija bolesti (vrijeme od kontakta s virusom do pojave prvih simptoma) je 10-12 dana. Bolest započinje vrućicom i respiratornim simptomima nalik prehladi: grlobolja, hunjavica, kašalj, uz često zacrvenjene i suzne oči (konjunktivitis). Ovi se simptomi pojačavaju kroz prvih 3-4 dana, do trenutka pojave osipa. Osip se najprije može uočiti na čelu i iza uški, a potom se u idućih 2 do 3 dana spušta s lica na vrat, trup, ruke i noge. Osip u morbilima ne svrbi, a izgleda kao guste ružičaste do crvenkaste mrljice koje se mjestimično spajaju. Dan-dva prije izbijanja osipa, na sluznici obraza mogu se uočiti Koplikove pjege, vrlo male bijele točkice okružene uskim crvenim arealom, a nestaju ubrzo nakon pojave osipa na koži. Po izbijanju osipa temperatura se postupno normalizira i povlače se respiratorni simptomi. Osip nakon 3-4 dana počinje blijedjeti redom kojim se pojavljivao, a na koži se još nekoliko dana mogu vidjeti blijedosmeđe mrljice i sitno perutanje.
Koje su moguće komplikacije i tko je u opasnosti?
Ospice mogu uzrokovati komplikacije, najčešće na respiratornom i neurološkom sustavu. Na komplikacije treba pomisliti kada vrućica traje dulje od dva dana nakon izbijanja osipa. Komplikacije na respiratornom sustavu su upala uha kod 7-9% oboljelih i upala pluća kod 1-6% oboljelih. Neurološke komplikacije su rijetke, javljaju se kod 1 od 1000 oboljelih, ali mogu biti izrazito ozbiljne, npr. encefalitis (upala mozga) koji može biti uzrokovan samim virusom ili imunološkim zbivanjima koja su posljedica infekcije. Neki oblici encefalitisa mogu se javiti i godinama nakon preboljenja ospica (subakutni sklerozirajući panencefalitis). Procjenjuje se da 1-3 ljudi od 1000 zaraženih ospicama umire od respiratornih ili neuroloških komplikacija. Najveći rizik za teški klinički oblik bolesti i razvoj komplikacija imaju djeca mlađa od 5 godina, a osobito djeca koja uslijed drugih bolesti imaju oštećenu staničnu imunost. U zemljama u razvoju ospice su povezane sa značajno većim rizicima i smrtnošću kod djece (od 1% do čak 15%), vjerojatno zbog pothranjenosti, loših životnih uvjeta i nedostupnosti zdravstvene skrbi. Ospice u trudnoći nose povećan rizik za pobačaj, prijevremeni porod, nisku porođajnu težinu djeteta i smrt majke.
Kako se dijagnosticiraju ospice?
Sumnja na ovu bolest postavlja se na temelju kliničke slike, a dijagnoza se može potvrditi dokazom virusa PCR metodom (metodom reakcije lančane polimeraze) u brisevima grla ili nazofarinksa, slini i urinu ili serološkim metodama dokaza protutijela na virus iz krvi oboljelog.
Kako spriječiti ospice?
Ospice su izrazito zarazna bolest i više od 90% kontakata koji nisu cijepljeni će oboljeti od ospica. Jedina učinkovita metoda prevencije je cijepljenje. Obavezno cijepljenje protiv ospica provodi se u Hrvatskoj od 1968. godine. Prosječni broj oboljelih se time smanjio s oko 15.000 godišnje na manje od 20 godišnje, s izuzetkom godina u kojima su se javljale epidemije (npr. 2015. i 2019.). Epidemije se u pravilu javljaju u sredinama u kojima je stopa procijepljenosti niska, a uzrokovane su uglavnom uvezenim slučajevima, tj. prvi slučajevi su najčešće osobe koje su zadobile ospice tijekom boravka u inozemstvu, a potom se bolest dalje širi među neprocijepljenom populacijom.
Sva djeca trebaju dobiti 2 doze cjepiva protiv ospica, najčešće kao kombinirano MMR cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole. Prva doza se daje s navršenih godinu dana, a druga kod upisa u prvi razred osnovne škole. Dvije doze cjepiva omogućit će cjeloživotnu zaštitu za 99 % cijepljenih osoba. Za sprječavanje širenja ospica u populaciji potrebno je postići procijepljenost od 95 %. Ukupna procijepljenost protiv ospica u Hrvatskoj 2023. godine bila je 90.1%, s velikim razlikama među županijama (od 76.7% do 98.3% nakon druge doze MMR cjepiva).
Kako se liječe pacijenti i osobe izložene ospicama?
Nema dokazano učinkovitih antivirusnih lijekova za ospice. Zaražene osobe treba izolirati i pažljivo pratiti radi mogućih komplikacija, a liječenje je simptomatsko (hidracija, odmor, snižavanje temperature). Kod neke djece dolazi u obzir primijeniti visoke doze vitamina A za koje se pokazalo da mogu smanjiti rizik smrtnosti i komplikacija zbog ospica. Osobe izložene virusu ospica, a koje prethodno nisu cijepljene protiv ospica, trebale bi primiti postekspozicijsku profilaksu, tj. MMR cjepivo unutar 72 sata ili imunoglobuline unutar 6 dana od izlaganja ospicama.
31.10.2024
