Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Akutni infarkt miokarda ili srčani udar nastaje zbog naglog smanjenja koronarnog protoka kao posljedice trombotičkog začepljenja koronarne arterije.

U koronarnoj arteriji obično nastaje ruptura ili erozija aterosklerotičnog plaka uz nakupljanje trombocita i formiranje tromba koji potpuno začepi arteriju. Dio srčanog mišića koji opskrbljuje krvlju sada začepljena arterija ostaje bez kisika zbog čega  dolazi do smrti stanica miokarda i nastanka nekroze miokarda. Akutni infarkt miokarda spada u akutni koronarni sindrom.

Bolesnik koji ima infarkt miokarda osjeća bol u prsima trajanja duže od 20 minuta. Bol se obično širi u lijevu ruku, vrat ili čeljust. Osim jake boli u prsima bolesnik može imati mučninu uz povraćanje, bol u gornjem dijelu trbuha, otežano disanje, znojenje ili gubitak svijesti. Osim ovih simptoma neki bolesnici mogu imati probadanje u prsima, pritisak u prsima, dok  osobe starije dob  iznad 75 godina ili dijabetičari mogu osjećati tek blagu bol u prsima.

Za učestalost akutnog infarkta miokarda može se reći da je ona dosta visoka u razvijenim zemljama. Prema literaturnim podacima u  SAD-u godišnje se bilježi oko 1,5 milijun infarkta, a u Engleskoj oko 300 000. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2007. godini  u Hrvatskoj je hospitalizirano 6420 bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a od toga bilo je 4000 muškaraca i 2420 žena.

Dijagnoza akutnog infarkta miokarda postavlja se temeljem anamneze, kliničkog pregleda i učinjenih dijagnostičkih pretraga. Od  pretraga koriste se elektrokardiografija, ehokardiografija, koronarografija i određivanje biokemijskih pokazatelja oštećenja miokarda. Temeljem učinjenih pretraga akutni infarkt se svrstava u skupinu sa podizanjem ST-spojnice (engl: STEMI) ili u skupinu bez podizanja ST-spojnice (engl: NSTEMI) i određuje se način liječenja.

Liječenje akutnog infarkta miokarda provodi se u koronarnoj jedinici ili u jedinici intenzivnog liječenja. Cilj liječenja je što prije uspostaviti protok krvi kroz začepljenu koronarnu ateriju i omogućiti opskrbu miokarda kisikom. Što se prije provede reperfuzijska terapija to će manja masa miokarda biti oštećena. Zbog toga je važno na vrijeme prepoznati simptome infarkta miokarda od strane bolesnika i što prije dovesti bolesnika u bolnicu u kojoj se provodi reperfuzijska terapija. Kao reperfuzijaka terapija najčešće se koristi perkutana koronarna intervencija (engl: PCI), a to znači dilatacija ili proširenje sužene koronarne arterije sa balonom i implantacija metalne potpornice (engl. stent) u koronarnu arteriju.

Osim PCI kao reperfuzijska terapija koristi se i trombolitička terapija za otapanje tromba koji je začepio koronarnu artreiju. Trombolitička terapija provodi se intravenskom primjenom Streptokinaze, Urokinaze ili r-TPA. U liječenju akutnog infarkta miokarda koristi se i antikoagulantni i antiagregacijski lijekovi, analgetici, beta-blokatori, nitrati, ACE inhibitori,antiaritmici, diuretici i statini. Što se tiče kirurške revaskularizacije miokarda u akutnom infarktu miokarda ona je potrebna u manjeg broja bolesnika.

Znači, kardiokirurški zahvat je indiciran kod neuspješnog pokušaja PCI, iznenadnog začepljenja koronarne arterije tijekom koronarografije pri čemu je PCI neizvediva zbog lokalizacije i naravi lezije, kod bolesnika s kardiogenim šokom uslijed mehaničke komplikacije infarkta kao što je ruptura pregrade između klijetki ili papilarnog mišića i kod bolesnika s akutnom disekcijom uzlazne aorte i akutnim infarktom miokarda.

Nakon provedene terapije akutnog infarkta miokarda nastavlja se medicinska rehabilitacija koja počinje već u koronarnoj jedinici, a nastavlja se na kardiološkom odjelu. Nakon otpusta iz bolnice bolesnici se upućuju na rehabilitaciju u specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Krapinske Toplice ili u Opatiju. Dio bolesnika je uključen u ambulantu rehabilitaciju u Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju u Zagrebu.

Za sve bolesnike koji su preboljeli akutni infarkt miokarda vrlo su važne preporuke za sekundarnu prevenciju. Mjerama sekundarne prevencije želimo smanjiti rizik za ponovljeni infarkt miokarda. Bolesnici trebaju prestati pušiti duhanske proizvode, liječiti povišeni krvni tlak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, pridržavati se pravilne prehrane, izbjegavati stresne situacije, smanjiti prekomjernu tjelesenu težinu, provoditi svakodnevnu tjelesnu aktivnost u trajanju najmanje 30 minuta, te redovito uzimati lijekove i obavljati kontrolne preglede prema preporuci liječnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Jetra

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Oči

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Srce

Je li moj EKG nalaz uredan?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]