Domicilna pneumonija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Pneumonija je akutna upala plućnog tkiva koju mogu uzrokovati brojni i različiti mikroorganizmi (najčešće bakterije i virusi).

Upala nastaje u plućnim mjehurićima – alveloama (alveolarna, bakterijska pneumonija) ili u intersticijskim prostorima (intersticijska, atipična, najčešće nebakterijska tj. virusna pneumonija). Upale koje nastaju u općoj populaciji nazivaju se domicilne pneumonije, a one koje se razvijaju najmanje 48 sata nakon boravka u bolnici su tzv  bolničke, hospitalne ili nosokomijalne pneumonije.

Domicilna pneumonija zahvaća oko 4 milijuna odraslih osoba svake godine u SAD-u. Pneumonija je češća među pacijentima koji već imaju neku tešku bolest te kod onih sa anatomskim promjenama poput bronhijektazija. Brojni faktori utječu na vrstu patogena: alkoholizam, astma, asplenija, dob veća od 70 godina, putovanje, kontakt sa kućnim ljubimcima, zanimanje, godišnje doba, geografski položaj, pušenje itd.

Većinu slučajeva upale pluća uzrokuje manji broj čestih respiratornih patogena: Streptococcus pneumonie (50% ih zahtijeva bolničko liječenje), H. Influenze, Staphilococcus aureus, Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae, Moraxella catarrhalis, aerobne gram-negativne bakterije, adenovirusi, virus gripe, respiratorni sincicijski virus.

Najtipičniji simptomi su vrućica, kašalj (sa i bez isklašljaja), pleuralna bol, tresavica, otežano disanje. Česti prateći simptomi su umor, slabost, glavobolja, povračanje, proljev. Smrtnost je najveća kod Pseudomonas aeruginosa pneumije (veća od 50%), potom kod gram.negativnih uzročnika, S. aureusa.

Najčešće komplikacije su pleuralni izljev i plućni apces.

Općenito bi starije odrasle osobe (posebno štićenike domova i hospicija) trebalo hospitalizirati radi liječenja, kao i odrasle osoba koji imaju frekvenciju disanja veću od 28/min, sistolički tlak manji od 90 mm Hg, promjenjeno mentalno stanje, hipoksemiju, multilobularnu pneumoniju ili pleuralni izljev veći od 1 cm na Rtg snimci.

Kod bolesnika starijih od 65 godina terapija makrolidom (klarotromicin, azitromicin) plus cefalosporinom druge ili treće generacije smanjuju stopu smrtnosti, kao i fluorokinolon sam. Dodavanje aminoglikozida se povezuje sa povečanom stopom smrtnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Upala pluća

Upala pluća – molim savjet

Mycoplasma pneumoniae

Mikoplazma kao uzročnik upale pluća kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMycoplasma pneumoniae (mikoplazma) se može dokazati kao uzročnik u više od 40% svih upala pluća u dječjoj dobi, osobito kod djece starije od 5 godina, a zbog visoke zaraznosti brzo se širi u zatvorenim kolektivima. Što su ‘atipične’ upale pluća? Mikoplazma spada u uzročnike ‘atipičnih’ upala pluća koje se od ‘tipičnih’ upala pluća razlikuju po postupnom, […]

Virus

Pneumonija (upala pluća)

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteIako upala pluća uzrokuje samo jedan posto akutnih infekcija dišnog sustava, ona ima veliko značenje jer je u povijesti prije otkrića antibiotika bila glavni uzrok smrtnosti u ljudi.

Virus

Liječenje akutnih bakterijskih infekcija donjeg dišnog sustava: izvanbolničke pneumonije; AEKOPB

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteInfekcije donjeg dišnog sustava čine 20% unutar akutnih respiratornih infekcija te njihova incidencija raste s životnom dobi i najviše ih je iznad 65 godina. Značajnije su težine, sklone komplikacijama i većem riziku i potencijalnoj životnougroženošću za pacijenta…

Upala pluća

Rtg srca i pluća

Pluća

Pneumonija (upala pluća)

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePneumonija ili upala pluća je najtežaakutna bolest dišnih putova uzrokovana različitim mikroorganizmima: bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima. Javlja se u svim dobnim skupinama, no nešto češće kod osoba narušenog zdravlja …

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]