Domicilna pneumonija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Pneumonija je akutna upala plućnog tkiva koju mogu uzrokovati brojni i različiti mikroorganizmi (najčešće bakterije i virusi).

Upala nastaje u plućnim mjehurićima – alveloama (alveolarna, bakterijska pneumonija) ili u intersticijskim prostorima (intersticijska, atipična, najčešće nebakterijska tj. virusna pneumonija). Upale koje nastaju u općoj populaciji nazivaju se domicilne pneumonije, a one koje se razvijaju najmanje 48 sata nakon boravka u bolnici su tzv  bolničke, hospitalne ili nosokomijalne pneumonije.

Domicilna pneumonija zahvaća oko 4 milijuna odraslih osoba svake godine u SAD-u. Pneumonija je češća među pacijentima koji već imaju neku tešku bolest te kod onih sa anatomskim promjenama poput bronhijektazija. Brojni faktori utječu na vrstu patogena: alkoholizam, astma, asplenija, dob veća od 70 godina, putovanje, kontakt sa kućnim ljubimcima, zanimanje, godišnje doba, geografski položaj, pušenje itd.

Većinu slučajeva upale pluća uzrokuje manji broj čestih respiratornih patogena: Streptococcus pneumonie (50% ih zahtijeva bolničko liječenje), H. Influenze, Staphilococcus aureus, Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae, Moraxella catarrhalis, aerobne gram-negativne bakterije, adenovirusi, virus gripe, respiratorni sincicijski virus.

Najtipičniji simptomi su vrućica, kašalj (sa i bez isklašljaja), pleuralna bol, tresavica, otežano disanje. Česti prateći simptomi su umor, slabost, glavobolja, povračanje, proljev. Smrtnost je najveća kod Pseudomonas aeruginosa pneumije (veća od 50%), potom kod gram.negativnih uzročnika, S. aureusa.

Najčešće komplikacije su pleuralni izljev i plućni apces.

Općenito bi starije odrasle osobe (posebno štićenike domova i hospicija) trebalo hospitalizirati radi liječenja, kao i odrasle osoba koji imaju frekvenciju disanja veću od 28/min, sistolički tlak manji od 90 mm Hg, promjenjeno mentalno stanje, hipoksemiju, multilobularnu pneumoniju ili pleuralni izljev veći od 1 cm na Rtg snimci.

Kod bolesnika starijih od 65 godina terapija makrolidom (klarotromicin, azitromicin) plus cefalosporinom druge ili treće generacije smanjuju stopu smrtnosti, kao i fluorokinolon sam. Dodavanje aminoglikozida se povezuje sa povečanom stopom smrtnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Umor i nesanica – koje pretrage trebam napraviti?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]