Pneumonija ili upala pluća je najtežaakutna bolest dišnih putova uzrokovana različitim mikroorganizmima: bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima. Javlja se u svim dobnim skupinama, no nešto češće kod osoba narušenog zdravlja …
Pneumonija ili upala pluća je najteža akutna bolest dišnih putova uzrokovana različitim mikroorganizmima: bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima. Javlja se u svim dobnim skupinama, no nešto češće kod osoba narušenog zdravlja uslijed različitih kroničnih bolesti i osoba starije životne dobi. Upala pluća često se razvija nakon prehlade ili gripe, ali se može razviti i kao potpuno samostalna bolest.
Ovisno o uzročniku, općoj i specifičnoj otpornosti organizma, kliničkom tijeku bolesti i lokalizaciji upale u plućnom tkivu dijele se na:
• primarne i sekundarne,
• tipične i atipične, te
• bolničke ili izvanbolničke pneumonije.
Podjela pneumonija i uzročnici
Primarna pneumonija javlja se kod primarno zdravih osoba, dok se sekundarne pneumonije pojavljuju kao komplikacija ranije akutne infekcije gornjih ili srednjih dišnih putova ili kod osoba narušenog zdravlja uslijed kroničnih srčanih, plućnih ili zloćudnih bolesti.
Tipične pneumonije su bakterijske upale pluća najčešće uzrokovane Streptoccocom pneumoniae, Haemophilusom influenzae, Chlamydiom pneumoniae i drugim rjeđim uzročnicima.
Atipične ili virusne pneumonije najčešće su uzrokovane respiratornim virusima, obično nakon infekcije gornjih dišnih putova. Najčešće se pojavljuju u hladnijim zimskim mjesecima nakon gripe, ali ih uzrokuju i adenovirusi, virusi parainfluence, respiratorni sincicijski virusi (RSV), te rijetko rinovirusi. Atipične pneumonije uzrokuje i bakterija Mycoplasma pneumoniae, najčešće u obliku epidemija svakih 4 do 6 godina. Epidemije se obično pojavljuju u jesen, postupno se razvijaju tijekom više mjeseci, katkad sve do proljeća, a pretežno obolijevaju školska djeca i mlađe odrasle osobe. Blaže su kliničke slike, te su najčešće sinonim za tzv. hodajuće upale pluća.
Kod tipičnih pneumonija upalni proces se odvija u plućnim alveolama, dok kod virusnih pneumonija upala zahvaća intersticij – vezivni prostor između plućnih alveola.
Izvanbolničke pneumonije pogađaju osobe u svakodnevnim životnim aktivnostima koji nemaju doticaj sa zdravstvenim ili sličnim ustanovama. U 85% slučajeva uzrokovane su bakterijom Streptococcus pneumoniae- pneumokokom.
Bolničke pneumonije razvijaju se najmanje 48 sati nakon prijema u bolnicu. Bolnička pneumonija može biti izuzetno opasna, osobito za osobe starije životne dobi, malu djecu i bolesnike s kroničnim plućnim bolestima i stanjima oslabljene imunosti.
Klinička slika
Simptomi upale pluća su kašalj, otežano disanje i bol u prsima. Kašalj je najčešće produktivan kod starije djece i odrasli, a suh kod novorođenčadi i male djece.
Bakterijska pneumonija često se razvija nakon infekcije gornjih dišnih putova. Obično počinje naglo s zimicom i tresavicom, produktivnim kašljem s gnojnim iskašljajem i otežanim disanjem.
Atipične pneumonije razvijaju se postupno, često praćene i drugim općim simptomima poput glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, općom slabošću i umorom. Kašalj je suh i nadražajan. Kako je upalni proces lokaliziran u plućnom intersticiju auskultatorni nalaz na plućima je oskudan ili nikakav stoga se dijagnoza virusne pneumonije potvrđuje radiološkim pregledom pluća (RTG).
Liječenje
Liječenje upala pluća je etiološko i simptomatsko.
Bakterijske upale pluća liječe se antibioticima, dok se određene vrste virusnih upala pluća liječe antivirusnim lijekovima.
Uz specifično etiološko liječenje upale pluća za brzi i potpuni oporavka preporuča se povećan unos tekućine i odmor. Za ublažavanje kašlja propisuju se lijekovi koji potiču iskašljavanje tzv. ekspektoransi i sekretolici kod produktivnog kašlja, te lijekovi za smirivanje kašlja tzv. antitusici kod suhog nadražajnog kašlja. Acetilsalicilna kiselina kod odraslih, te paracetamol i/ili ibuprofen kod djece služe za ublažavanje simptoma poput povišene tjelesne temperature i bolova u mišićima.
Kako smanjiti rizik od upale pluća?
Neki se oblici pneumonija mogu spriječiti cijepljenjem.
• Za djecu mlađu od dvije godine primjenjuje se konjugirano pneumokokno cjepivo kao i cjepivo protiv H. influenzae (HIB) radi zaštite od upale pluća uzrokovane ovim dvjema bakterijama,
• Osobe starije životne dobi kao i visokorizični bolesnici cijepe se svake jeseni protiv gripe,
• Cijepljene protiv pneumokokne upale pluća preporučuje se najugroženijim bolesnicima svakih pet godina. Osobe kojima je iz bilo kojeg razloga odstranjena slezena (splenektomija) moraju se obavezno zaštiti pneumokoknim cjepivom, jer kod njih pneumokok izaziva teške često i fatalne oblike bolesti.
Osim specifičnih mjera smanjenju rizika od upale pluća možemo pridonijeti i:
• dobrom higijenskom praksom (pranjem ruku osobito nakon puhanja nosa, kašljanja i kihanja, smanjenim izlaganjem duhanskom dimu) i
• pravilnim zdravstvenim navikama (zdravom prehranom, odmorom i umjerenom tjelesnom aktivnošću).
23.12.2015
